Home / Ostalo / Bum ulaganja u nekretnine u Europi

Bum ulaganja u nekretnine u Europi

Ulaganja u nekretnine u Europi poslovno su područje koje vrtoglavo raste. Ako se ispune prognoze poput one European Real Estate Publishersa, prema kojoj će ovogodišnja razina prekograničnih investicija u europske nekretnine dosegnuti 230 milijardi eura, to će značiti rast od čak 40 posto u usporedbi s 2005. godinom. Tri najveća tržišta ostaju Velika Britanija, Njemačka i Francuska (Njemačka je lani pretekla Francusku). Rusija postaje vrlo atraktivna zemlja za srednje i manje ulagače. Investitori koji ne izbjegavaju ni mala tržišta, podrobnosu upoznati sa šansama, rizicima i ukupnim okruženjem u svim europskim zemljama. Ciljevi su im različiti – posebno su im omiljeni trgovinski centri, zatim uredski prostor, industrijske lokacije, stambeni kompleksi, hoteli i ostali turistički objekti itd.

Iako Zagreb nije u prvoj ligi najatraktivnijih europskih lokacija za veće investitore u nekretnine, glavni grad Hrvatske više nije skriveno blago poznato samo rijetkim spremnima na rizik, a nije ni izgubio na atraktivnosti, što se nekim gradovima ponekad događa, primjerice zbog zasićenosti tržišta, ukupnih gospodarskih ili političkih razloga. Konkretno, Zagreb u studiji Emerging Trends in Real Estate Europe 2007 relativno često spominju poslovni ljudi iz grane kao ‘odrednicu koja zaslužuje pozornost’. Nakon Bukurešta i Sofije, gradova koji su ove godine pobudili nešto više zanimanja zbog pristupa Rumunjske i Bugarske EU i ukupne gospodarske živahnosti tih dviju država, Zagreb prema aktualnom imidžu društvo prave Kijev, Vilnius, Bratislava i St. Peterburg.

Prvu ligu europskih nekretnina predvodi Pariz. Nakon dvije godine stagnacije očekivanja glede Pariza porasla su zbog općega gospodarskog rasta za koji se vjeruje da će biti dugotrajniji. I u ostalim se top-ten gradovima – Londonu, Stockholmu, Münchenu, Helsinkiju, Madridu, Barceloni, Hamburgu i Kopenhagenu – očekuje da ovogodišnji Risk-Adjusted Total Return Prospects (RATRP) bude 6 do 6,5 posto. U grupi iza vodeće desetorice su gradovi za koje također većina stručnjaka smatra da su mjesta u koja treba ulagati. U Istanbulu, Edinburghu, Zürichu, Milanu, Beču, Pragu, Bruxellesu, Rimu Moskvi i Dublinu očekuje se 5,5 do 6 posto RATRP-a. Nešto manji prinos (oko 5 posto) očekuje se u Lisabonu, Varšavi, Ateni, Budimpešti, Berlinu, Amsterdamu i Frankfurtu.

Općenito, Hrvatska se i ove godine smatra jednim od odredišta posebno zanimljivog turističkog (emerging tourist destinations), pri čemu joj je najveći adut ljepta obale. Inozemni analitičari kažu da je riječ o relativno malom tržištu koje dobrim dijelom kontroliraju lokalni igrači koji ga razumiju i tu su već neko vrijeme aktivni. Smatra se također da u Hrvatskoj još postoje veliki izgledi za dobre investicije u hotele i ostalu infrastrukturu prijeku potrebnu za provođenje slobodnog vremena.

Bugarska također ovdje dobro kotira, kao i neki velegradovi Jugoistočne Europe, ponajprije Beograd, Bukurešt i Sofija. Europski sektor gostoprimestva (hospitality sector) imao je prošle godine skokovit rast. Procjenjuje se da su ukupne domaće i inozemne investicije u nove hotele na kontinentu u 2006. premašile 200 milijardi eura. Trend se nastavlja i ljetos, a očekivanja su ista i za iduće dvije godine. Za takav razvoj događaja zaslužni su sve zainteresirani privatni investitori, kao i sve veća ponuda glede financiranja dugova.

Hoteli u turistički razvijenijim regijama kao i poslovni hoteli u većim gradovima ostaju glavni izbor ulagača u smještajne kapacitete. Ponuda prilagođena segmentu starijih gostiju u posljednje je vrijeme sve popularnija ulaga-

Od europskih država na toplim morima, Portugal ima više zanimljivih lokacija za hotelske projekte. To vrijedi i za naizgled previše betonirano španjolsko priobalje. Ondje je očita težnja za poboljšanjem kvalitete postojećih kapaciteta, u skladu s povećanom potražnjom za boljim hotelima.

Suprotna je situacija u Moskvi, za koju se smatra da već ima dovoljno luksuznih hotela i koja sada nesumnjivo treba pristojne hotele srednje kategorije. Osim Moskve i St. Peterburga, mnogi regionalni centri također su postali zanimljivi hotelskim investitorima. Primjerice Jaroslav, jedan od sedam starih ruskih gradova iz tzv. zlatnog prstena stare Rusije oko Moskve. Regionalni centar, sa 613.000 stanovnika i s najbogatijom galerijom ruskoga srednjovjekovnog slikarstva, čije je povijesno središte od 2005. godine na UNESCO-voj listi Svjetskoga kulturnog naslijeđa, 2010. slavit će tisućugodišnjicu osnivanja. U Jaroslavu se spremaju te godine ugostiti 1,5 milijuna turista i da tu razinu zadržati i poslijed.

U Njemačkoj, koja posljednjih godina (ne samo zbog Svjetskog nogometnog prvenstva 2006.) znatno intenzivnije ulaže u trženje vlastite turističke ponude i bilježi vrlo snažan rast broja noćenja, 2006. je bila rekordna i prema ukupnim investicijama u hotele.

One su prvi put premašile jednu milijardu eura. Više od 80 posto svote je udjel inozemnih investitora.

Međutim, od zakulisnih igara privatizacije Mobtela građanima Srbije trenutačno je mnogo važnije pitanje što će im novoga donijeti VIP. Prema VIP-ovu istraživanju od novog operatera prije svega očekuju niže cijene usluga. U VIP-u su utvrdili da je u Srbiji, u usporedbi s platežnom moću stanovništva, cijena impulsa, poslije Poljske, najskuplja u Europi. Upravo na tome se temelji VIP-ova kampanja kojoj je cilj dobiti 25 posto pretplatnika.

Kolač u mobilnoj telefoniji zasad dijele MTS (Telekom) sa 65 posto i Telenor s 35 posto pretplatnika, ali ima li se na umu da je gotovo 80 posto stanovništva postalo dio globalnog trenda, jasno je da ima prostore za taj VIP-ov cilj. Da bi u startu nado knadio propušteno jer dolazi na već formirano tržište, VIP je potpisao ugovor s Telekomom o nacionalnom roamingu da bi njegov signal bio dostupan širom Srbije.

VIP namjerava u idućem razdoblju uložiti 250 milijuna eura u razvoj infrastrukture. Prema ugovoru za otkup desetogodišnje licencije, on će najkasnije za četiri godine morati svojom mrežom pokriti 90 posto teritorija i 80 posto stanovništva. ‘Zaduženi’ brojevi su 060 i 061, a njihova je prodaja već počela u 2.500 prodavaonica širom Srbije. Da bi privukao nove klijente, počeo je s vrlo povoljnom ponudom: prvih će 50.000 pretplatnika osim paketa po 100 dinara (1,2 eura) dobiti i dodatnih 1.000 dinara (12 eura). Sudeći prema gužvi ispred VIP-ovih prodavnica, zainteresiranje za tu ponudu je golemo, a prema posljednjim informacijama iz VIP-a paketi su već rasprodani. Valja vidjeti koji će biti sljedeći potez tog operatera i hoće li doista uspjeti zadovoljiti svoje apetite.

Inače, u kratkom razdoblju od dobivanja licencije VIP je zaposlio 330 mladih i visokoobrazovanih ljudi i za sada je jedna od najvećih greenfield investicija u ovoj godini.

Koliko je dolazak trećeg operatera generalno dobar za stanovnike Srbije, najbolje govori i podatak da je na dan promocije i najave početka VIP-ova poslovanja MTS počeo s besplatnim obiteljskim paketima, kao i s ponudom koja omogućuje biranje jednog broja koji se poziva po povlaštenoj cijeni. Ni u Tele noru nisu sjedili skrštenih ruku jer su ponudili nove preplate tarifne pakete – SMS za jedan dinar, povoljnije cijene minute razgovora…