Home / Tvrtke i tržišta / Mali trgovci kasne za razvojem trgovine

Mali trgovci kasne za razvojem trgovine

Boris Vukelić: Rješenje za male trgovce koje se nameće jest specijalizacija, ali u našim uvjetima, na hrvatskoj razini kupovne moći, to je jedva izvedivo.

Samo u posljednjih šest godina udjel malih trgovina u ukupnom trgovačkom prometu u Hrvatskoj pao je s 53 posto 2001. godine na 38 posto 2006. godine prema podacima GfK. Udjel obrtnika u trgovini na malo pao je s 25,9 posto u 1998. na svega 15,5 posto u 2005. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku. S druge strane, broj obrta u trgovini na malo u istom je razdoblju povećan, s 12 na više od 14 tisuća. S jedne je strane, dakle, više trgovaca, a s druge pad udjela na tržištu.

  • To što se promet smanjuje, ali ne i broj trgovaca, vjerojatno je fenomen u europskim okvirima, ali tako to neće moći još dugo – kaže Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca Hrvatske obrtničke komore.

Mali trgovci iz velikih centara zato sele na periferiju, dodaje Vukelić, ističući da je u Hrvatskoj u tome nastao obrnut trend, jer su veliki trgovački centri pušteni blizu središtima gradova, pa je u njih lako ići svaki dan, dok na Zapadu šoping-centri ostaju na periferiji, za povremene kupnje, tjedne ili mjesečne. Tako je u mnogim gradovima, u Zagrebu, Zadru, Bjelovaru…

  • Rješenje za male trgovce koje se nameće jest specijalizacija, ali u našim uvjetima, na hrvatskoj razini kupovne moći to je jedva izvedivo – kaže, te navodi primjer vinoteka u Poreču, koje imaju odličan promet jer su tamo potrošači visoke kupovne moći.

  • No, kakve bi izgleda imala vinoteka u Gospiću? – retorički pita Vukelić.

Izraz je, dok kupovna moć ne naraste, u udruživanju malih trgovaca, koje je dosad dalo najbolje rezultate i na taj način, predviđa Vukelić, bit će moguće očuvati 20 posto sadašnjih malih trgovina. Udruživanje donosi rabe, superrabate, odgode plaćanja, pa i zajedničku infrastrukturu. Mali trgovci udružili su se u Međimurju, Sisku, Rijeci i iskustva su vrlo dobra, jer se roba sad nabavlja prema znatno povoljnijim cijenama. Nedavno je Jadranko Kobal iz Udruge trgovaca Sisak rekao da se čak razmišlja o preregistraciji udruge u poduzeće, kako bi postigli maksimalnu ozbiljnost u razgovorima s velikim dobavljačima. Sisačka udruga nastala je prije tri godine, okuplja 40 trgovaca koji imaju 105 prodajnih mjesta, a već se razmišlja i o stvaranju robne marke udruge, u kojoj bi sudjelovali lokalni proizvođači. U Međimurju, pak, najavio je nedavno Franjo Božak iz tamošnje udruge, trgovci u udruzi već imaju i zajedničke akcijske prodaje, dijeljenje promotivnih letaka, a dogovara se i zajedničko knjigovodstvo, nabava i servisiranje informatičke opreme.

U cijeloj je Hrvatskoj, pak, tisuću trgovina ušlo u bliske veze s Konzumom, u lanac Plus marketa koji ima snage za mnogo toga, pa i za nagradnu igru koja je upravo u tijeku.

  • Iskustva su izuzetno dobra. Trgovci nisu izgubili ništa od svoje samostalnosti, a dobili su mnogo: niže cijene u nabavi, mogućnost reklamiranja, akcija… Upravo počinje i preuređenje unutrašnjosti prvih 20-ak dućana u sklopu pilot-projekta, tako da kupci produ pokraj što više artikala, kojih će također biti više.

Dugogodišnji je zagrebački trgovac Ivan Marić, čiji je Plus market, prvi u Hrvatskoj, potkraj prošle godine otvorio predsjednik Mesić, samo uz male izmjene u unutrašnjosti postigao rast prometa za deset posto! A riječ je o trgovcu koji je zacijelo bio uvjeren da o trgovini zna sve.

Nakon buma u otvaranju dućana u devedesetima, danas su male trgovine zapravo zaostale, ocjenjuje Vukelić, a pred sobom imaju modernoga, zahtjevnoga kupca koji razmišlja o tome gdje će, što, u kakvom okruženju i po kojoj cijeni kupiti. Uz tisuću malih, u Velpromu se opskrbljuje i 560 Konzumovih trgovina, koje zajedno imaju znatno veće površine, broj zaposlenih i promet, ali ipak je očito stvar profitabilna i za veliki Konzum. Nedavno je potporu udruživanjima malih dala i Ljerka Puljić, članica Uprave Agrokora, istaknuli da je šteta što i ranije nije došlo do udruživanja, jer to je najbolji put za borbu i protiv svog tržišta i dampinga.

  • Za male trgovce najvažniji su privlačni faktori uslužnost, ponuda, urednost, a tek onda i cijena, jer u cijeni ne mogu ni blizu doći velikima – kaže Vukelić.

Ljerka Puljić istaknula je i problem prodaje ispod nabavne cijene. Kad je riječ o cijenama, već dugo je u optičaju ideja da se za može biti niža od veletrgovinske s PDV-om te da ona mora proistići i iz drugih načela slobodnoga tržišta.

  • Rasprodaje su davno bile zakonske regulirane. No, kod uvoznih robe to je teško kontrolirati. Za početak, bilo bi dovoljno kontrolirati robne deklaracije i zakonski obavezne informacije koje proizvod mora imati – kaže prof. Segetlija.

Velika uzbuna među malim trgovcima nastala je prije pola godine kad je Lidl stigao u Hrvatsku i otvorio prve trgovine. No, zasad nije postao neman koja guta tuđi promet, možda i samo zato što je u cijeloj Hrvatskoj manje od 20 prodavaonica tog lanca. No, još jesenja obrtnici-trgovci u Osijeku, poput Branke Ivanek, bili su uvjereni da će čak 90 posto malih trgovina propasti u iduće dvije godine. Kako vidimo, budućnost je ipak teško sa sigurnošću predvidjeti, ali ta je panika ipak dovela do iznenadnog definiranja suradnje između Konzuma i slavonskih trgovaca, o čemu se prije toga pregovaralo tri godine. Konkurencija, kako vidimo, ima i dobrih efekata, iako se procjenjuje da bi Lidl na kraju mogao označiti fajrunt za najmanje pet do 10 posto malih trgovaca.

Prof. Segetlija napominje da mali trgovci moraju svoje mjesto izboriti i – politički!

  • To znači da lokalni organi vlasti trebaju štititi male poduzetnike, obrtnike i druge, a u tome nisu svi županije i gradovi isti – kaže prof. Segetlija.

Vukelić kaže i da su mnogi mali trgovci iz čvrstih objekata pobjegli na štandove i druge oblike prodaje koji imaju manje fiksne troškove. No, prof. Segetlija kaže da su tržnice na malo – preživjeli oblici, ali podataka o prodaji na tržnicama više nema. Ako izlaz više nije na tržnicama, prof. Segetlija vidi ga u korištenju lokalnih i kvalitativnih specifičnosti.

  • Male trgovine više ne moraju biti samo ‘prodavaonice u susjedstvu’, nego nudit sve više posebne vrste roba i usluga na različitim lokacijama, u gradovima i trgovinskim centrima. Mogu se koristiti i niše u elektroničkoj razmjeni, u slabo naseljenim područjima, malim naseljima, malim turističkim mjestima – predlaže prof. Segetlija.

Upozorava i da bi se prava slika o tome što se događa među malim trgovcima dobila kad bi bili poznati podaci o broju otvorenih i zatvorenih obrta, ali oni se u Hrvatskoj za sada ne objavljaju. Tek ti podaci dali bi sliku o tome koliko trgovaca zatvara vrata, a umjesto njih dolaze novi. Kako bilo, broj prodavaonica u trgovini na malo u Hrvatskoj još od kraja devedesetih kreće se na oko 27 tisuća, ali vlasnička struktura se od tada promijenila, jer je broj prodavaonica u vlasništvu trgovackih društava pao za oko tisuću, a broj dućana u vlasništvu obrtnika porastao za nešto više od tisuću. Od 27.300 prodavaonica, većina je u vlasništvu obrtnika – sada oko 16,5 tisuća, a ostale su u vlasništvu trgovackih društava.