Izvoz u travnju 707, uvoz 1.583 milijuna eura

Otkrivanjem prvog tromjesečja inozemni dug iznosio je 29,6 milijardi eura, odnosno 85,8 posto procijenjenog BDP-a. Udjel inozemnog duga u procijenjenom izvozu roba i usluga mogao bi zabilježiti blago pogoršanje, na 172,7 posto. Posljedica je to brže dinamike rasta duga od izvoza roba i usluga. Ipak, treba napomenuti da je on još ispod kritične razine klasifikacije Svjetske banke (220 posto). U odnosu na kraj veljače stanje inozemnoga duga zabilježilo je neznatno povećanje, nešto manje od 22 milijuna eura, dok se godišnja stopa rasta spustila na najnižu razinu u posljednjih 17 mjeseci – 11,6 posto. Jedini sektor koji i dalje bilježi značajni rast inozemnog zaduživanja je industrija. Mjesečni porast obveza poduzeća prema inozemnim vjerovnicima u ukupnom iznosu od 204 milijuna eura u cijelosti je anuliran smanjenjem obveza banaka za 202 milijuna eura. Osim banaka, pad inozemnoga duga (treći mjesec za redom) bilježi i država. Godišnjem porastu duga ukupnog iznosa 3,1 milijardi eura ponovno je najviše pridonio sektor poduzeća, koji je povisio svoj inozemni dug za 2,5 milijardi eura. U strukturi inozemnoga duga najviši udjel i dalje imaju banke, 34,7 posto (10,27 milijardi eura), potom poduzeća, 33,6 posto (9,96 milijardi eura) te država 21,9 posto (2,89 milijardi eura).

Tijekom travnja Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti iznad 707 milijuna eura (godišnji rast od 21 posto), dok je uvoz uz sporiju stopu rasta (16 posto) iznosio 1.583 milijuna eura. Brži rast izvoza od uvoza povoljno je utjecao na rast pokrivenosti uvoza izvozom, na 44,7 posto. Međutim, zbog znatno više apsolutne vrijednosti uvoza nastavljeno je pogoršanje deficita u robnoj razmjerni s inozemstvom, koji je iznosio 876 milijuna eura, odnosno 12 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Tijekom prva četiri mjeseca uz ukupnu vrijednost izvoza 2.716 milijuna eura (šestpostotni godišnji rast), uvoza 5.853 milijuna eura (desetpostotni godišnji rast) generiran je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u visini od 3.136 milijuna eura, koji je uslijed bržeg rasta uvoza od izvoza na godišnjoj razini povećan više od 13 posto. Pokrivenost uvoza izvozom za prva četiri mjeseca 2007. godine iznosi niskih 46,4 posto.

Tijekom prve polovine prošlog tjedna prevladavali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Međutim, nakon što se tečaj približio razini od 7,30 kuna za euro, sredinom tjedna bilježimo rast potražnje za stranom valutom, a posljedica je bila korekcija tržišnog tečaja na više. Tako je prošlom tjednom trgovinom završeno na razini od približno 7,315 kuna za euro te u skladu s očekivanjima nije zabilježena značajnija promjena tečaja EUR/HRK na tjednoj razini. Na novčanom tržištu bilježimo blago poboljšanje likvidnosti, na što ukazuje i određeni pad kamatnih stopa. Navedena kretanja potvrđuju i manji interes na prosljednjom obratnoj repaukciji, dok se aukcija trezorskih zapisa ponovno nije održala.

Početak prošlog tjedna na međunarodnom tržištu protekao je uz relativno stabilne razine tečaja EUR/USD, što je uglavnom bila posljedica izostanka značajnijih ekonomskih objava u eurozoni i SAD-u te praznika u dijelu zemalja u Europi. Trgovinu se uglavnom odvijalo oko razine od 1,345 dolara za euro uz tek kratkotrajan rast vrijednosti eura iznad 1,35 dolara. Ni naznake usporavanja gospodarske aktivnosti u SAD-u ni su ozbiljnije utjecale na kretanje tečaja EUR/USD. Međutim, nešto povoljnija kretanja od očekivanja analitičara na tržištu rada te u prerađivačkom sektoru potaknula su potkraj tjedna potražnju za dolarom. No ubrzo je došlo do korekcije tečaja i tjedan je ponovno završio trgovanjem na razini od 1,345 dolara za euro.