Home / Tvrtke i tržišta / Nepokolebljivi Katavić

Nepokolebljivi Katavić

S obzirom na broj tvrtki koje s većim ili manjim uspjehom djeluju u trgovini, na hrvatskome maloprodajnom tržištu sasvim sigurno ima još mnogo prostora za nova preuzimanja u njihovu najjednostavnijem obliku: veći kupuje manje. Sudeći prema nizu slučajeva koji su se dogodili u posljednje vrijeme, međutim, buduće će se koncentracije u trgovini češće događati na osnovi različitih oblika strateških povezivanja nego običnih preuzimanja.

Vjerojatno nije bilo nijednog iz redova najvećih maloprodajnih lanaca koji posljednjih godina nisu na izvjestan način ‘pritiskali’ Josipa Galića da im proda svoj Presoflex. No, Galić je jedan od onih hrvatskih poduzetnika u trgovini, kakvi su i Željko Kerum (Kerum), Ivan Katavić (KTC), Božo Omazić (Biljemarkant), Dario Mamić (Tommy) ili Josip Milavić (Studenac), koji odolijevaju ponudi onih nekoliko većih od sebe zbog toga što i dalje rastu, ali i zato što ih stotine milijuna kuna u životu bez posla zapravo manje vesele od života ispunjenog poduzetničkim brigama kakvim žive.

Primjer Josipa Galića, koji je nedavno prihvatio ponudu Mercatora, upućuje na to da ipak postoje modeli koji ga mogu udobrovoljiti i privoljeti na prepuštanje svojih lanaca većima od sebe. Josip Galić, naime, nije naprosto prodao Presoflex Mercatoru, već je s predsjednikom Uprave Mercatora Žigom Debeljakom i direktorom Mercatora trgovačkoga društva u Hrvatskoj Mercator-H Alanom Kričkovićem potpisao ugovor o provedbi strateškog povezivanja između Presoflexa i tvrtke Mercator-H.

Na osnovi dogovorenog povezivanja, Mercator postaje stoprostotni vlasnik tvrtke Presoflex, čime će ojačati svoj tržišni položaj u Hrvatskoj. Mercator-H je lani imao nešto manje od dvije milijarde kuna prihoda (što je rast od gotovo 62 posto, ostvaren zahvaljujući akvizicijama Ere Tornado i Trgohita tijekom 2005. godine), prema čemu se našao uz bok Getrou i Metrou. S Presoflexovih lanjskih 574 milijuna kuna prihoda, Mercator-H se sada suvereno učvrstio na drugome mjestu u hrvatskoj maloprodaji, osvojivši više od šest posto maloprodajnog tržišta.

U sklopu strateškog povezivanja partneri su dogovorili i dugoročnu poslovnu suradnju na području razvoja i gradnje novih trgovačkih objekata na hrvatskom tržištu te ulazak Josipa Galića u vlasničku strukturu Mercatora, što je očito bilo presudno za Galićevu odluku o prodaji Presoflexa.

Josip Galić je Presoflex utemeljio 1990. godine u Požegi, otvorivši manju prodavaonicu mješovite robe. Tri godine poslije Presoflex pronalazi svoj novi prodajni prostor u proširenom i rekonstruiranom supermarketu u Požegi, a iste godine otvara i prvu trgovinu izvan Požege (u Pleternici). Svega nekoliko mjeseci nakon toga počinje s radom i prva trgovina izvan Požeško-slavonske županije (u Orahovici). Slijedi širenje prodajne mreže i na ostale gradove središnje Slavonije, gdje se učvršćuje kao vodeći maloprodajni subjekt.

Tijekom 1999. godine otvara više smo puta vodili pregovore i s nekim drugim trgovačkim lancima, ali detalje ne možemo iznositi u javnosti. Specifičnost slučaja Presoflex je u tome što je vlasnik isplaćen dijelom i u dionicama naše matične kompanije Poslovnog sistema Mercator.

Povezivanjem Mercatora i Presoflexa povećali smo naš tržišni udjel u Hrvatskoj za gotovo dva posto i Mercator sada drži ukupno 6,7 posto tržišta. Tu poziciju, osim povezivanjem i preuzimanjem u Hrvatskoj, dosegli smo i zahvaljujući našoj strategiji gradnje vlastitih trgovačkih objekata, koju provodimo od početka. Ovog trenutka grade se dva naša nova centra, jedan u Rijeci, koji planiramo završiti do početka lipnja, i drugi u Zagrebu, na atraktivnoj lokaciji križanja Ljubljanske i Zagrebačke avenije, čije otvaranje planiramo u rujnu.

U sklopu sporazuma s Presoflexom dogovorili smo intenzivniju gradnju vlastitih objekata kako na postojećim lokacijama Mercatora tako i na lokacijama Presoflexa. To konkretno znači da će gospodin Galić sudjelovati u gradnji novih objekata kao konzultant i kao izvođač radova, a sve u cilju ostvarenja već postavljene Mercatorove strategije.

Mercator je u Hrvatskoj, osim Presoflexa, preuzeo trgovačka društva Sloboda, Era Tornado i Trgohit. U proteklih sedam godina Presoflex se kao brend razvijao dugi niz godina i smatramo da ne bi bilo ekonomski isplativog ugasić brend koji na području Slavonije ima ugled najboljeg trgovca. U Mercatoru još uvijek razmatramo različite moguće strategije daljnjeg razvoja brenda Presoflex, a konačna odluka ovisi o rezultatima istraživanja tržišta na području Slavonije te očekivanjima i potrebama tamošnjih kupaca. Dugo-ročno, mislimo pritom na razdoblje dulje od pet godina, smatram da je hrvatsko tržište premalo da bi se razvijala dva paralelna brenda istog trgovca, poglavito u uvjetima jake konkurencije koja danas vlada na hrvatskom tržištu. Kojom dinamikom i koliko dugo će se razvijati brend Presoflex u ovom trenutku ne mogu precizno reći.

Nakon povezivanja s Presoflexom, korak smo bliže ostvarivanju strateškog plana, da do 2010. dosegnemo 12 posto tržišta te veličinom postanemo drugi trgovac u Hrvatskoj. Time ujedno kao Grupa Mercator želimo postati vodeći trgovački lanac robe široko potrošnje u Jugoistočnoj Europi. Na putu do 2010. nalaze se brojni potencijalni partneri te je više načina realizacije spomenutog cilja. Naši prioriteti, u regionalnom smislu, svakako su Zagreb, Istra, Primorje i Dalmacija.

I Mile Ćurković nije popustio pred pritiscima većih od sebe da im proda svoje Plodine, ali je prije pola godine, jednako kao i nedavno Josip Galić, pronašao zajednički jezik s Mercatorom na obostrano zadovoljstvo.

Plodine i Mercator su u prosincu potpisali Ugovor o osnivanju društva Mercator-Plodine, s kojim su obje tvrtke poboljšale svoje pozicije, prije svega u odnosu prema dobavljačima roba na području Hrvatske.

S obzirom na to da je deklarirani cilj Mercatora do 2010. godine organskim rastom ili strateškim povezivanjima dosegnuti 12 posto udjela na hrvatskom tržištu, posve je jasno da će ta tvrtka i u narednom razdoblju istraživati na koje sve strateške načine privoljeti preostalih desetak relativno jačih hrvatskih maloprodajnih kuća da uđu pod njeno okrilje.

Na vrhu liste najzanimljivijih meta križevački je KTC, koji je lani ostvario više od 1,2 milijarde kuna prihoda. No, njegov vlasnik Ivan Katavić odlučan je: I materijalno i kadrovski i svojom veličnom tržišnog udjela KTC je obiteljske orijentacije, pa su dva sina zajedno sa mnom dovoljno snažna da se uhvate u koštaricu s tržišnim izazovima bilo domaćih ili strane konkurencije. Nema nijednog razloga zbog kojega bih poželio ući u asocijacije ili prodati tvrtku, premda je bilo primamljivih ponuda, jer gradimo tvrtku na dugu stazu – izjavio je Katavić u razgovoru za mjesečnik Progressive.

Čini se, međutim, da će hrvatsko maloprodajno tržište dugoročno najviše obilježiti jedno drugo partnerstvo, ono koje su upravo uspostavili Agrokor i Adris grupa. Prvi čin tog partnerstva obična je kupopropada. Hotelijersko-turistička tvrtka Maistra prodala je Konzumu 100-postotni udjel u vlasništvu Jadran trgovine. Temeljni kapital Jadran trgovine iznosi 31,3 milijuna kuna. Tvrtka je osnovana u siječnju 2000. izdavanjem djelatnosti trgovine iz sustava tadašnjeg Jadran turista Rovinj. Jadran trgovina pokriva maloprodajom područje Grada Rovinja i Vrsara, a veleprodajom područje Istre. U svom sastavu ima 21 prodavaonicu te zapošljava 198 djelatnika, za koje se Konzum obvezao sve zadržati pod istim uvjetima i istom razinom sindikalnih prava kakva su imali i do sada. U 2006. godini Jadran trgovina je ostvarila ukupan prihod od 159,6 milijuna kuna, od čega prihodi od maloprodaje iznose oko 72 posto ukupnih prihoda te neto dobit u iznosu od 3,37 milijuna kuna.

Međutim, da će partnerstvo Agrokor i Adrisa donijeti još mnogo većih i snažnijih dogovora svjedoči i to da su predsjednici njihovih uprava Ivica Todorić i Ante Vlahović čak imali potrebe izvijestiti javnost o svom sastanku na kojem su se dogovarali o zajedničkim planovima.

Iako je izostalo konkretno pojašnjenje o kakvu je proširenje suradnje riječ, jasno je da je to povezano s ulaskom Agrokor u Tisak te sa suradnjom dviju kompanija putem Konzuma. Obje su tvrtke suvlasnici Tiska. Adris je najveći pojedinačni partner Konzuma i VELPRO-a, a Agrokor opskrbljuje Mastrine hotele. Na značeno je i da dvije kompanije kreću u zajednička ulaganja i nove proizvode. S druge strane, hrvatski su se trgovci počeli okretati i stranim financijima koji su im voljni pomoći u razvoju u zamjenu za vlasnički udjel u njihovoj tvrtki. Prvi koji se na to odlučio još prije nekoliko godina bio je Vjekoslav Gucić, koji se odrekao osam posto vlasničkog udjela u Getrou u zamjenu za kredit EBRD-a.

Drugim je to učinio Goranko Fižulić, prije nekih mjeseci dana, kada je njegova Magma objavila da je završen proces dokapitalizacije Magme od strane Templeton Strategic Emerging Markets Funda II. Time se temeljni kapital Magme povećao 4,385 posto novoga temeljnoga kapitala.

Uloženi novac Magma će iskoristiti za daljnji razvoj kompanije, ponajprije u realizaciji planova za širenje maloprodajnih lanaca Turbo limač, Turbo sport i Magma moda na području Srbije, Rumunjske, Mađarske i Bugarske te ulaganjem u daljnji razvoj vlastitih brendova Urban Republic, North Spirit, Coconut i Bearfoot.

Budući da je Templeton Strategic Emerging Markets Fund II specijaliziran za ulaganja u kompanije koje djeluju na tržištima u razvoju te imaju temelje za snažan rast koji investitorima može osigurati visoke prinose, nije isključeno da će novi suvlasnik Magme istu vrstu partnerstva možda uspostaviti i s još kojim rastućim hrvatskim trgovcima.

Sudeći prema tih nekoliko posve svježih primjera uspostavljanja partnerskih odnosa, u Hrvatskoj su uvelike potrošene mogućnosti običnih akvizicija na maloprodajnom tržištu. A budući da je Konzum, sa svojim lanjskim prihodom od posve blizu deset milijardi kuna (do tog mu je iznosa nedostajalo svega 25 milijuna kuna), na velikoj udaljenosti iza sebe ostavio sve svoje konkurente, definitivno nitko od njih ne može računati na približavanje Konzumu samo organskim rastom.

Između tih dviju nemogućnosti, kao jedina se mogućnost nude različiti oblici strateških partnerstava.