Home / Lifestyle i trend / Poseban prilog

Poseban prilog

Ukidanje radne nedjelje možda bi izazvalo više potresa u obiteljskom životu nego u poslovanju velikih centara, kojima je udarni dan s najvećim prometom i dalje subota.

Neka predviđanja kretanja preferencija potrošača u Zapadnoj Europi govore o tome da će se nastaviti trend u kojem se istovremeno povećavaju udjeli prodaje diskontne robe kao i robe visoke kvalitete, dok proizvodi srednje kvalitete ubrzano gube, s 49 posto udjela prije 35 godina na samo 10 do 20 posto u skoroj budućnosti. Hoće li se i hrvatski potrošači tako orijentirati? Vrlo vjerojatno, iako istraživanja GfK o stilu života hrvatskih potrošača govore da se neke navike u nas razlikuju i od Zapadne Europe i od tranzicijskog Istoka. Pa tako Hrvati znatno više polažu na druženje s prijateljima i od Istoka i od Zapada, a visoko vrednuju i sigurnost i oprez, pokazujući mnogo manju spremnost na rizik i prihvaćanje promjena.

Hrvatima je ‘imati’ mnogo manje važno nego zemljama tranzicijske Europe, a više od njih drže do slobodnog vremena i odmaranja! Prema posljednjem istraživanju GfK o potrošačkoj klimi u Hrvatskoj, čak 77 posto građana živi na takvoj razini da ili jedva sastavljaju kraj s krajem ili štede vrlo malo, što znači da standard još nije na zavidnoj razini. Zato nije neobično što su Hrvati razvili novu naviku, pa subote i nedjelje provode u velikim trgovačkim centrima, u koje se odlazi s cijelom obitelji kao nekad na izlet ili u vikendicu. Rezultati istraživanja GfK pokazuju da naša kućanstva još uvijek trećinu svojih prihoda troše na hranu i piće, a o boljoj razini standarda u Hrvatskoj teško se može govoriti prije nego udjel hrane ne padne ispod 20 posto.

Ukidanje radne nedjelje prije nego standard ne naraste možda bi zato izazvalo više potresa u obiteljskom životu nego u poslovanju velikih centara, kojima je udarni dan s najvećim prometom i dalje subota. Istraživanje GfK pokazalo je da se subotom ostvari 19 posto ukupnog prometa, ostalim radnim danima 14 ili 15 posto, a nedjeljom sedam posto. Neke tranzicijske zemlje nedjeljom kupuju još više nego u Hrvatskoj: Srbija 16 posto ukupnog prometa, Rusija, Rumunjska i BiH po 13 posto. Zanimljivo je da se u katoličkoj Poljskoj nedjeljom ostvari samo tri posto prometa, dok Hrvati nedjeljom ipak kupuju više, iako prema vjeri u Boga prednjače.

Udarnu subotu najčešće dobro koristi Konzum, koji se orijentira na vikend-akcije, pripremajući teren reklamnom kampanjom uoči vikenda te redovitim akcijskim cijenama najtraženijih proizvoda privlači kupce. Kad se to kombinira s već dugotrajnom njihovom akcijom prikupljanja bodova i orijentacijom na ponudu voća i povrća, nije neobično da mnogi subotom, kad se troši najviše, umjesto na tržnicu idu u Konzum. Prikupljanje bodova nedavno je uveo i Getro, koji je također uz orijentaciju na periodične velike kupnje ponudu obogatio voćem, povrćem, mesom i kruhom. DM ima već ugodnu tradiciju prikupljanja bodova za svaku kupnju od 50 kuna i očito dobra iskustva s takvim vezivanjem kupaca za svoju ponudu. Mercatone, pak, ima najbolja iskustva sa slanjem kataloga kupcima, kojim ih se obavještava o artiklima na akciji, kaže savjetnik Uprave toga trgovačkog centra Dragutin Mamić.

  • U naš centar ljudi dolaze s katalogom i traže željeni proizvod. Važno je da onda tih proizvoda ima dovoljno, da ih ne nestane već ujutro. Osim toga, ističe Mamić, roba mora biti onakva kakva je deklarirana, mora biti takve kvalitete. U Mercatoneu još ne razmišljaju o drugim načinima privlačenja kupaca, sve dok taj uhodani ide dobro. Katalozi se dijele po vežama potkraj tjedna, obično dvaput na mjesec, i nakon toga vidljiv je osjetan rast prometa. Tako je zasad najbolje, ocjenjuje Mamić te kaže da još nisu razmišljali ni o tome da svoje letke uvrste, primjerice, u besplatne novine ili da krenu s prikupljanjem bodova.

I prema istraživanjima GfK-a, trgovački su leci jedno od najjačih trgovačkih oružja i njime se služe svi trgovački lanci u Hrvatskoj, s više ili manje uspjeha. Nešto manje uspjeha u Hrvatskoj postižu degustacije i promocije različitih proizvoda unutar prodavaonice, a takve rezultate pokazalo je i nedavno istraživanje Ivana-Damira Anića i Sonje Radas s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Prema tom istraživanju, provedenom u hipermarketu jednoga velikog trgovačkog lanca u Hrvatskoj, veću sklonost kupnji na promociji pokazali su kupci koji su ionako planirali kupiti barem jedan od promoviranih proizvoda. Također, kupci koji su lokalniji tom hipermarketu pokazali su i veću sklonost da kupuju na promociji.

Kako god bilo, trgovci u Hrvatskoj vjerojatno se moraju pripremati za privlačenje kupaca kad standard još naraste, a i konkurencija bude još žešća. Prema posljednjem predavanju dr. Vladimira Prevedena iz konzultantske kuće Roland Berger, različite promjene na tržištu, u prvom redu na strani kupaca, prisiljavaju tvrtke da vrlo brzo mijenjaju načine i organizaciju prodaje i marketinga, vrlo često već nakon godinu ili dvije.