Home / Tvrtke i tržišta / Za održivi rast tvrtka mora biti i spremna i sposobna

Za održivi rast tvrtka mora biti i spremna i sposobna

Sposobnost rasta obuhvaća organizacijske i strukturne aspekte i temelji se na konzistentnoj strategiji za rast, sposobnim menadžerima, motiviranim zaposlenicima i uspješnoj komunikaciji. No, spremnost rasta zahtijeva i ispravan način razmišljanja – zvuči jednostavno, ali upravo to često nedostaje biti harmoniziran, standardiziran i prema tome i centraliziran.

Porast međunarodne konkurencije uzrokovao globalizacijskim procesima i sve većom liberalizacijom tržišta prisilio je mnogo tvrtki na rast. Pokazalo se da tek puko očuvanje tržišne pozicije više nije dovoljno za osiguranje održivog uspjeha. Da bi bile uspješne, tvrtke moraju željeti rasti te biti sposobne rasti, na bazi jasnih strategija. To je jedini način da se pokrene samoostvarujući proces koji može unaprijediti poslovanje tvrtke.

Sam rast nije dovoljan: treba profitabilno rasti. Profitabilan rast jedini je način da tvrtke postignu održiva povećanja svojih vrijednosti – tvrtke koje rastu ostvaruju uvijek bolju ekonomiju obujma. Na taj način dodatno stvaraju priljev kapitala iz dobiti, jer im rast smanjuje relativne troškove, što s druge strane omogućuje dodatno investiranje u daljnji rast. Upravo je ta dualnost ključna za samostvarajući rast. Osim toga, tvrtke koje profitabilno rastu mogu ponuditi svojim zaposlenicima sjajne perspektive osobnog razvitka i na taj način privući i zadržati najbolje zaposlenike i menadžere.

U opsežnim istraživanjima Roland Bergera na području rasta otkrili smo četiri faktora za uspjeh koji čine temelj za održivi razvoj tvrtki.

Kao prvo, to je decentraliziranje aktivnosti koje su blizu tržištu. Stvaranje učinkovite, decentralizirane organizacijske strukture omogućuje da organizacija u svojoj kompleksnosti ostane praktična. Izazov tvrtkama je decentralizirati poslovne jedinice za prodaju i odnose s klijentima. Pored administrativne zadacije trebale bi se izdvojiti iz operativnog poslovanja s klijentima. S druge strane, sustav upravljanja, controllinga i izvještavanja morao bi u što većoj mjeri biti harmoniziran, standardiziran i prema tome i centraliziran.

Drugi faktor je stvoriti menadžment usmjeren na dostignuća. Jedno od naših posljednjih istraživanja o stajalištima top menadžmenta pokazalo je da čak 42 posto ispitanih izvršnih direktora i menadžera kao glavne pokretače rasta na prvo mjesto stavlja ljude. S druge strane, 30 posto ispitanika navelo je pojedine poslovne procese kao glavne konkurentne prednosti tvrtki, dok 28 posto tvrdi da je IT sustav pokreće rast tvrtke. Važnost te teme je u tome što pokazuje ogroman jaz između svijesti o toj temi i implementaciji. Dobar menadžer mora biti u stanju razviti viziju, formulirati integriranu strategiju i komunicirati to cijelom tvrtki. Tu je jaz između zahtjeva i stvarnosti najveći. Mnogi ispitanici naveli su potrebu za unapređenjem tvrtki i u nekim drugim za rast važnim elementima poput motiviranja zaposlenika, postavljanja transparentnih kvantitativnih ciljeva, unapređivanja odnosa s kupcima, selektiranja menadžera i stvaranja kulture inovacija. Loše vodstvo može odvesti tvrtku na krivi put, jer će se zaposlenici malo fokusirati na ciljeve i korporativnu strategiju, pa će vrlo brzo izgubiti energiju i radni entuzijazam. Takvi menadžeri držat će se podalje od kupaca i na taj način priječiti put tvrtke prema uspjehu, a sa svojom kulturom ponašanja neće imati ni mnogo prostora za manevar, pa tako mogu ugušiti inovativnost u poslovanju.

Treće je uspostavljanje kulture rasta uvodenjem organizacijske temeljene na povjerenju. Da bi se efikasno uskladili proturječni ciljevi rasta i profitabilnost, kompanije trebaju imati integrativni koncept s kojim se zaposlenici i suradnici mogu lako poistovjetiti. Tvrtke temeljene na povjerenju zasnivaju se na takvom konceptu da motiviraju zaposlenike, nudeći im smjernice temeljene na jasno određenim i provedivim standardima i konceptu koji je vidljivo izdignut od strane menadžmenta i zaposlenika. Očekujemo da će idućih godina sve više tvrtki prijeći na takav oblik organizacije poslovanja. Promjena će se očitovati u četiri glavna područja:

  • Pritisk na menadžere bit će sve veći. Menadžeri moraju zračiti samopouzdanjem, optimizmom i, ne manje važno, hrabrostu. Moraju dosljedno provoditi standarde kompanije s najvećom vjerodostojnošću i kredibilitetom. Ukratko, menadžeri moraju biti praktičan primjer svim svojim zaposlenicima (tzv. leadership).

  • Upravljanje tvrtkom treba postati još transparentnije. Prije ili kasnije, to će u svim zemljama postati minimalni zahtjev za bilo kakav oblik poslovanja.

  • Interna i vanjska komunikacija mora biti temeljito pregledana i uskladena. Bilo da se tvrtka obraća investitorima, zaposlenicima ili kupcima, iskrenost, poštovanje i vjerodostojnost odredit će njen uspjeh na tržištu. Transformiranje tvrtke u organizaciju temeljenu na povjerenju nije automatski proces.

  • Sve važnije područje je i društvena odgovornost tvrtke te poslovne aktivnosti koje štite okoliš.

Najviše će profitirati tvrtke koje prepoznaju te trendove, implementiraju ih u svoje poslovanje te već sada krenu u promjene. U jednoj od naših nedavnih studija o pitanjima rasta, više od 50 posto ispitanih menadžera smatra tvrtke temeljene na povjerenju pokretačima razvoja. Ključni elementi tih novih organizacija utemeljenih na vrijednostima su otvorenost, proaktivna komunikacija, poštovanje, uvažavanje i odanost, dinamičnost te fokusiranost na zaposlenika.

Četvrti faktor je ulaganje u inovacije i suradnja između uspješnih tvrtki. Inovacija je klasični pokretač razvoja tvrtke. Više od polovine tvrtki koje smo ispitali kroz studiju o rastu ima izraženu inovacijsku strategiju. Ali i ovdje se može primijeniti stara maksima: većina ljudi zna kako se radi neki posao, ali samo oni najbolji u branši to rade bolje. Oni slijede dva specifična obrasca rasta: kao prvo, koriste područje inovacija u cijelosti te se ne ograničavaju samo na inovativnost proizvoda. Kao drugo, ne teže biti lideri u inovaciji, već su radije ‘brzi sljedbenici’. Drugim riječima, brzo reagiraju na inovacije koje tržište voli te ih uzimaju i koriste kako bi pružili individualna rješenja podrške. Upravo zbog takvog pristupa, njihove su inovacije fokusirane i samim time efikasnije.

Suradnja između uspješnih tvrtki gradi čvrstu osnovu za rast. Tvrtke na taj način mogu dijeliti svoje proizvodne kapacitete ili surađivati na projektima istraživanja i razvitka. Najbolje primjere za to pronalazimo u farmaceutskoj i automobilskoj industriji te u industriji maloprodaje. Definiranje zajedničkih standarda i kriterija kvalitete u prošlosti je bilo vrlo uspješno, kao primjerice slučaj s industrijom brzo potrošne robe. Izgradnja mreža postala je glavni pokretač rasta posljednjih nekoliko godina.

Za tvrtke, dakle, nije ključno pitanje samo posjeduju li sposobnost za rast, već za to moraju biti i spremne. Sposobnost rasta obuhvaća organizacijske i strukturne aspekte i temelji se na konzistentnoj strategiji za rast, sposobnim menadžerima, motiviranim zaposlenicima i uspješnoj komunikaciji. Međutim, spremnost na rast zahtijeva i ispravan način razmišljanja – zvuči jednostavno, ali upravo to često nedostaje.

U svojoj regiji, hrvatske tvrtke u usporedbi sa stranim korporacijama imaju jednu važnu prednost na svom putu prema održivom rastu, a to je dobro poznavanje poslovnih prilika u Jugoistočnoj Europi. Dok se druge međunarodne tvrtke trude ući na to veliko tržište, lokalne tvrtke već posjeduju neke realne prednosti. Naime, hrvatski menadžeri razumiju kulturu i jezik. Stoga bi domaće tvrtke trebale povući prvi potez i iskoristiti tu prednost te postati u prvom koraku lider u svojim industrijama u Jugoistočnoj Europi, a nakon toga u drugom koraku iskoristiti to poznavanje procesa internacionalizacije za daljnje širenje.