Tekstil je opet unosna industrija

Grupa Calzedonia trenutačno zapošljava 1.212 radnika, a u kooperaciji još 700-tinjak radnika. U svom razvoju na području Hrvatske oslanja se, koliko god je to moguće, na lokalne resurse, osobito u informatici i uslugama, pa je broj ljudi vezan uz nas i znatno veći. Svu dobit redovito reinvestiramo u novu proizvodnju, nove kapacitete, stvaranje boljih infrastrukturnih uvjeta i ekološke potrebe. Trenutačno iz svojih tvornica u Hrvatskoj izvozimo vrijednost od 60 milijuna eura.

Koliko znamo, tvornica čarapa u Čakovcu bila je prva proizvodna greenfield investicija u Hrvatskoj. Kako je došlo do toga? U 2001. u Čakovcu je utemeljena tvrtka Tubla d.o.o. čija je osnovna djelatnost proizvodnja muških čarapa. Našli smo potrebnu stručnu radnu snagu, ljude koji su imali određene vještine, postojala je infrastruktura i razumijevanje lokalnih vlasti za takvu investiciju.

Očito su povoljna iskustva pripomogla da nastavite ulagati u proizvodnju. U Knegincu je 2003. sagrađen Ytres, u kojem se proizvode, dođuju i konfekcijiraju ženske čarape te proizvodi pamučna preda. Iste godine osniva se tvrtka Intinova d.o.o. u Majerju (obje u Varaždinskoj županiji), koja se bavi proizvodnjom kupačkih koštima i donjeg rublja u malim serijama, a trebala bi uskoro prevesti u naš centar za razvoj proizvoda i edukaciju. Ovih dana dovršena je i treća proizvodna investicija gradnjom tvrtnice Compron Plus, također za izradu kupačkih kostima i donjeg rublja u Poduzetničkoj zoni Varaždin – Brezje.

Kako se strani ulagač odlučio upravo za tekstilnu proizvodnju, koju su naši gospodarski stručnjaci i kreatori ekonomske politike odavno odbacili kao zastarjelu i neprimjerenu? Život pokazuje da uvijek ima prostora za uspješne poduzetnike bez obzira na sektor proizvodnje. Primjerice, Calzedonia je nedavno kupila tvrtnicu za bojenje raznih tekstilnih proizvoda i gradi novu tvrtnicu muških i dječjih čarapa u Italiji. To je napravljeno u pokrajini Trentino-Alto Adige, uz Lombardiju i pokrajinu Veneto najrazvijeniju talijansku pokrajinu. Da nema realnih izgleda za uspjeh, sigurno ne bismo ulagali u tu industriju. Svoju proizvodnju temeljimo na najvišim tehnološkim i ekološkim standardima. Važno je ponašanje lokalnih vlasti. I kad netko napamet govori o besperspektivnosti tekstilne industrije vjerojatno ne zna o čemu govori. Calzedonia je dosad uložila u Hrvatsku 430 milijuna kuna, a veliki su izgledi da se još tijekom ove godine proširenje tvornice čarapa u Čakovcu podigne na razinu od 600 milijuna.

Kako se nosite s kadrovskim izazovima? Možda ćete se iznenaditi kad kažem da problem obrazovane i stručne radne snage – kad smo počeli investirati u RH – nije bio toliko istaknut kao danas. Imate dosta ljudi koji su završili srednju i visoku školu, ali nemaju ni potrebnog znanja, a ni nama potrebnih radnih vještina. Iz iskustva znam da ulagači imaju velikih problema s pronalaženjem potrebnih stručnjaka raznih profila. Prisiljeni smo ih sami educirati za pojedine funkcije. Srećom, u tome uspijevamo, pa neki naši stručnjaci danas vode proizvodnju u Bugarskoj, Rumunjskoj i Šri Lanki. S druge strane, sve stručne poslove u tvrtkama u Hrvatskoj vode naši ljudi, ne stranci.

U čemu vidite budućnost tekstilne industrije? Bilo bi suludo zatvarati oči pred nadiranjem jeftinog tekstila iz Kine i drugih azijskih zemalja. Ali, sve se više pokazuje da postoji tržište i potreba za kvalitetnom tekstilnom robom. Dakle, pristaša sam teorije i prakse koja kaže: proizvodi sve za što postoji tržište i što ima tržišnu perspektivu; prekidaj proizvodnju ondje gdje toga nema. Kreatori naše ekonomske politike očito se ne ponašaju u skladu s tom logikom.

Kako se postaviti prema novim zahtjevima? Odgovorit ću na pitanje konkretnim primjerom. Tvrtka Calzedonia osnovana je 1987. U manje od 20 godina uspjela je nametnuti tržištu nov način prodaje dječjih, ženskih i muških čarapa, kupacih kostima te intimnih rublja. Uz brend Calzedonia nastajali su i novi: Intimissimi odnosno Tezenis. Nedavno se počelo surađivati i na američkom tržištu upravo preko plasmana marke INTIMISSIMI.

Hoće li Europa izdržati pritisak jeftine kineske proizvodnje? Kineski proizvođači shvatili su da svoje proizvode mogu plasirati gotovo isključivo preko vlastite prodajne mreže. Danas ih imate svugdje, čak i po manjim selima. Odgovor na taj izazov moramo potražiti u istom oružju, samo na kvalitetnijim osnovama. Razvijamo vlastitu maloprodajnu mrežu u velikom broju zemalja, pa i u Hrvatskoj. Ona se sastoji od prodavaonica Calzedonije u Zagrebu, Splitu, Zadru i Rijeci; Intimissimi u Zagrebu, Zadru i Rijeci te Tezenisu u Rijeci. Predviđamo u skoroj budućnosti i mogućnost otvaranja prodavaonica na osnovi franšize. Ukratko, odgovor je da možemo izdržati pritisak, ali moramo stalno raditi na razvojnoj strategiji i pratiti stupanj do kojeg je došla njihova tehnologija.

Ipak, nije li opasno temeljiti daljnji razvoj na tekstilnoj industriji? Sigurno je da se moramo prilagođavati vremenu, tražiti nove prostore za razvoj i proizvodnju. Ali pritom moramo znati što doista želimo i možemo učiniti. Nema realnih mogućnosti da jednu regiju koja je svoj gospodarski razvoj temeljila na tekstilnoj industriji jednostavno preustavi stihiju ili tražimo brze promjene. Kao društveno odgovorna tvrtka želimo aktivno promicati i podržavati projekte školovanja i profesionalne izobrazbe s namjerom da tako podržimo i nastajanje novih gospodarskih inicijativa i aktivnosti koje će ovom kraju osigurati dostojan život.

Kakva je suradnja s lokalnim vlastima? Postoji li podrška inicijativama koje nudite i provodite? Za to nema jedinstvenog recepta. Negdje ima više razumijevanja, a negdje ga nedostaje. Na jednom primjeru sučelili smo se, u nastojanju da proširimo proizvodnju, s neslaganjem lokalnih vlasti koje smatraju da odgovarajuće prostore mogu bolje ‘prodati’. Ponudili smo projekt drugoj općini i ona ga je objeručke prihvatila te zajedno s nama i realizirala. Bojim se, međutim, da je vlast lokalnih šeria često ozbiljna kočnica u privlačenju stranih ili bilo kakvih novih ulaganja u proizvodnju. Komunalni namet, koji često nisu pod kontrolom, ozbiljno ugrožavaju opstanak pojedinih tvrtki i proizvodnju. Inače, razvijamo korektnu i korisnu suradnju s Vladom i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i aktivno smo korisnik poticajnih mjera.