Uloga inovacija u postizanju boljeg ekonomskog učinka prepoznata je u modelima gospodarskoga rasta i nacionalne konkurentnosti, kao i u praksi razvojno dinamičnih zemalja. Povećanje produktivnosti u hrvatskoj privredi tijekom tranzicije više se temeljilo na smaženju zaposlenosti nego na povećanju efikasnosti zbog ulaganja u tehnološke sposobnosti.
Ankete provedene 2001. i 2002. pokazale su da smo 21. stoljeće počeli s nedovoljno razvijenom inovacijskom kulturom. Hrvatski inovacijski korpus još je većinom izvan svjetskih tehnoloških tokova i informacija. Nedovoljno se koriste objavljene patentne informacije.
No, posljednjih su se godina stvari u Hrvatskoj počele mijenjati. Inovacije i novi proizvodi sve više postaju predmet zanimanja i poslovne politike gospodarskih subjekata. Uz to i Vlada počinje konkretnim mjerama i projektima razvijati uvjete za gospodarski napredak. Svrha je ostvarivanja ne tako davno pokrenutog projekta Hrvatska – društvo znanja poticanje gospodarskog rasta i razvitka, odnosno povezivanja znanosti i obrazovanja s privredom te tako povećanja konkurentnosti i stvaranja uvjeta za poslovanje na europskom tržištu.
I gdje su u svemu tome inovatori pojedinci? Kako ih predstaviti gospodarstvu – velikom i malom, ili srednjem, i naći partnera za realizaciju i izlazak s gotovim proizvodom na tržište?
Možda će i ova priča o Draženu Smokoviću i njegovoj inovaciji – Cooltu, računalnom radnom stolu sa sustavom za hlađenje, sprječavanje buke i širenje prašine, oslikati trnovit put od ideje do tržišta.
Dražen Smoković mladi je labinski inovator koji se s problemom rada svog osobnog računala susreo tijekom studija dizajna i arhitekture u Ljubljani. Provodeći mnogo vremena za stolom i računalom, uočio je problem zagrijavanja računala. Na internetu je počeo proučavati postojeća rješenja i sustave hlađenja i shvatio da ne postoji jedinstveno rješenje za sva tri problema. Pružavao je i povijest razvitka uredskih radnih stolova. Sve to ponukalo ga je da se upusti u oblikovanje novog stola s ugrađenim računalom i novim načinom hlađenja.
Izradio je nekoliko verzija radnog stola, kojemu je obiljžje zrak u integriranom rashladnom sustavu, a jedna od najvažnijih prednosti jest i uklanjanje prašine, uobičajenog problema u računalima, te veliko smanjenje buke. Autor stola ponosan je i zadovoljan što ga je mogao tijekom 2006. predstaviti cijelom svijetu.
U doba traženja pomoći ili partnera bilo je i ponuda za otkup izuma pod uvjetom da se maknem od projekta, odnosno da ga drugi nastave razvijati. Ali predugo sam razvijao taj koncept i predobro znam kako se to može napraviti kvalitetnije, pa mi ne pada na pamet da od toga odustanem – rekao je Smoković u intervjuu.
Od institucija koje bi trebale pomagati poduzetnicima, pogotovo onima koji žele početi novi posao, mladi je inovator dobio podršku u tom trenutku jedino u Hrvatskoj zajednici tehničke kulture, odnosno Udruzi inovatora Hrvatske. Udruga je, polazeći od svoga temeljnog načela da su svi autori inovacija, pripremila program aktivnosti na komercijalizaciji inovacije Dražena Smokovića.