Računovođe i revizori neće znati kako bilancirati i revidirati imovinu u leasingu za 2007. Pojam leasinga u zakonu preusko je definiran pa će učinci oblika financijskog leasinga koji u zakonu nisu navedeni morati biti (zakonski lažno) iskazani u financijskim izvještajima kao pri operativnom leasingu.
Pojam leasinga nije dobro definiran u tekstu Zakona o leasingu koji je na snazi (NN 135/06). Definicijom, primjerice financijskog leasinga, nisu obuhvaćeni svi oblici tog leasinga popisani u Međunarodnom računovodstvenom standardu 17. (MRS-u 17.). I pred knjigovodama, računovodima i revizorima je dvojba hoće li primjenjivati odredbe Zakona o leasingu ili MRS-a 17., s obzirom na to da je primjena MRS-ova propisana vrijednim Zakonom o računovodstvu.
Predmet financijskog leasinga knjigovodstveno se mora voditi kao imovina zakupoprivma, njezino trošenje iskazuje se kao amortizacija koja je porezno priznati rashod, priznaju se i svi drugi rizici (održavanje, osiguranje i sl.) a odvojeno se knjiži stavka na kojoj se iskazuje iznos financijske naknade, slično kao i kod kredita. Nasuprot financijskom leasingu, kod operativnog leasinga zakupoprivac nema ni imovine ni takvih vrsta rashoda, nego se samo zakupnina priznaje kao rashod.
S obzirom na to da je pojam leasinga u samom zakonu preusko definiran, čini se da će učinci oblika financijskog leasinga koji u zakonu nisu navedeni morati biti (zakonski lažno) iskazani u financijskim izvještajima kao kod operativnog leasinga, premda to ni stvarno ni prema MRS-u 17. zapravo nisu.
Ozbiljne teškoće, međutim, valja očekivati tek početkom iduće godine, kad računovođe i revizori ne budu znali kako sastaviti i revidirati dijelove financijskih izvještaja o imovini u leasingu za 2007. pošlošku godinu. Ne zna se ni kako će postupati porezne vlasti, u skladu s MRS-om 17. priznavati amortizacijske rashode, troškove rizika, ili će u skladu sa Zakonom o leasingu priznavati samo zakupninu? Zasad poreznici neslužbeno kažu da priznaju samo jedan od četiri tipična oblika financijskog leasinga.
Ivan Idžošić, savjetnik u časopisu Računovodstvo i financije, o svemu je tome rekao: – U MRS-u 17. utvrđena su četiri kriterija određivanja tipičnih primjera financijskog leasinga na osnovi kojih knjigovode određuju kako će postupati. Prvi je onaj s mogućnošću povoljne kupnje predmeta leasinga. I taj oblik jedini je definiran u našem Zakonu o leasingu.
Ostala tri tipična oblika financijskog leasinga pobjeđena u MRS-u 17., međutim, Zakonom o leasingu nisu obuhvaćena. Nije predviđen financijski leasing s ugovorom o prijenosu vlasništva imovine na zakupoprivma nakon isteka ugovorenog roka. Nema ni leasinga u sklopu kojega je ugovoren da razdoblje zakupa ima znatan udjel u preostalom ekonomskom vijeku upotrebe imovine u leasingu. A nema ni leasinga s ugovorenim dugoročnim zakupom, u sklopu kojega se nakon diskontiranja iznosa budućih novčanih primitaka i njihova svedenja na sadašnju vrijednost.
Leasing je davanje imovine u zakup. Zakonom o leasingu definiraju se operativni leasing i financijski leasing. Operativni leasing je korištenje imovine u leasingu bez stjecanja vlasništva, a nakon ugovorenog roka korištenja predmet leasinga vraća se zakupodavcu. Iznos zakupnine ulazi u neoporezivi trošak zakupoprivma, a PDV u pret porez. Predmet leasinga otpisuje se u knjigama zakupodavca. Financijski leasing je, prema Zakonu o leasingu, onaj koji nakon ugovorenog roka zakupa omogućuje povoljnu kupnju predmeta leasinga. Prema MRS-u 17., međutim, osim ovoga, moguća su još tri oblika leasinga: s ugovorom o prijenosu vlasništva na zakupoprivma, s ugovorom prema kojemu razdoblje zakupa ima znatan udjel u preostalom ekonomskom vijeku upotrebe predmeta leasinga i dugoročni zakup u sklopu kojega se nakon diskontiranja iznosa budućih novčanih primitaka i njihova svedenja na sadašnju vrijednost utvrđuje da je vrijednost predmeta leasinga veća od vrijednosti zakupa.
Na znatno više problema u svojoj analizi pravnih promašaja Zakona o leasingu upozorava Zoran Parać, profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta. Tekst analize objavljen je u formi znanstvenog članka u Zborniku 45. susreta pravnika u gospodarstvu. Načelno pravnici prigovaraju zbog pogrešnog prijevoda leasinga na hrvatski jezik u MRS-u 17. i Zakonu o bankama u kojima je leasing pogrešno preveden kao financijski najam. Nije riječ o najmu, nego o zakupu, dokazuje članak Zorana Paraća. Zakonom o obveznim odnosima odvojeno se definiraju ugovorni obvezni odnosi najma i zakupa, pa se na ugovore o leasingu moraju supsidijarno primjenjivati odredbe o ugovornim obveznim odnosima iz ugovora o zakupu, a ne o najmu.
Pokušali smo u Ministarstvu financija, koje je bilo predlagača Zakona o leasingu, doznati tko je točno pisao tekst tog zakona, s obzirom na to da je pravnom analizom prof. Parać dokazao da su tekst pisale za taj posao nekompetentne osobe. Velimir Duvnjak, pomoćnik ministra financija, rekao je da su u radnoj skupini za izradu Zakona o leasingu sudjelovali prof. Siniša Petrović s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Petar Paštrović, predstavnik Udruženja leasing društava, i Dubravko Orlovac iz HGK, Vlatka Rukavina i Sandra Durman iz HNB-a, Ante Samodol i Ivica Letinić iz Hanfe, Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta, predstavnici različitih službi Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave, Sektora za financijski sustav itd.
Pitali smo Sinišu Petrovića je li točno da je bio član radne skupine za izradu teksta Zakona o leasingu. Odgovorio nam je da je točno da su se konzultirali s njim samo u vezi s jednim pitanjem, mogućnošću da strani pružatelji leasing usluga, osobito iz EU, mogu tu djelatnost obavljati u Hrvatskoj. U izradi samog teksta zakona nismo sudjelovali i načelno se slažem sa svima što je u svojem članku rekao prof. Parać.
Nakon toga ostale stručnjake koje je nabrojio Velimir Duvnjak nismo zvali i provjeravali njihovu stvarnu ulogu u izradi teksta Zakona o leasingu. Neslužbeno smo doznali da je rad na tekstu Zakona o leasingu trajao predugo, često je zastajao. No kako je vrijeme odmicilo, stvar je ‘u svoje ruke’ uzela uža skupina unutar Ministarstva financija i na brzinu završila rad na tome zakonskom tekstu. Ključnu ulogu u toj užoj skupini, među ostalima, imali su Velimir Duvnjak i Maja Barbarić iz Sektor za financijski sustav Ministarstva financija, Zdravka Barac iz Porezne uprave te službenica iz Carinske uprave.