Ulaganja Fonda za zaštitu okoliša

Trojica mladih poduzetnika nedavno su otvorila prvu transportnu konzultantsku tvrtku u Hrvatskoj – Transkon. Diplomirani inženjeri Prometnog fakulteta u Zagrebu s iskustvom u projektima stvaranja prometnih rješenja dosad su okupili neka eminentna imena prometne struke i nadaju se da će za nekoliko godina postati relevantni subjekt u državnim i privatnim prometnim investicijama.

• U EU se nijedan prometni projekt ne može realizirati bez konzultantskih tvrtki pa sam siguran da ćemo uskoro naći svoje mjesto na tržištu. Već nam se javljaju mnogi profesori i stručnjaci pa ćemo s nekim projektima krenuti čim na pravimo selekciju stručnjaka – kaže direktor Transkona Vedran Sorić.

Prvi projekt tvrtke je nedavno pokrenuta web stranica lowcoster.net, prvo online rješenje u Hrvatskoj s kompletnim rezervacijskim sustavom svih avio kompanija prema svim svjetskim destinacijama, uključujući i low-cost prijevoznike, što je prva takva web stranica na svijetu.

Kad je 2005. konzorcij Ine i MOL-a pobijedio na prvom natječaju za kupnju Energopetrola, nije mogao ni zamisliti kakva ga akvizicija avantura očekuje. Dvije godine poslije Konzorcij je napokon preuzeo kompaniju i u ponedjeljak imenovao svoju upravu i nadzorni odbor. Sudeći prema onom što su novinari iz Hrvatske vidjeli tijekom puta do Sarajeva i u gradu, Energopetrol je te dvije godine darovao konkurenciji. Naime, benzinjske postaje Energopetrola (ima ih ukupno 67) među najneuređenijima su i tehnološki nazaostalijima u BiH. U Republici Srpskoj i okolici Sarajeva velik je broj privatnih, vrhunsko opremljenih benzinjskih postaja, a čak i Inine, u koje se nije ulagalo, bolje izgledaju.

U nadi da će nakon tri kandidature posljednja značiti i dobivanje organizacije Mediteranskih igara 2013. grad Rijeka je na najboljem putu da postane sportski centar. Naime, na inicijativu Dražena Kostelca, projektnog menadžera iz Jadran Galenskog laboratorija i predsjednika Atletskog kluba Kvarner Autotransa, napravljeni su prvi koraci prema gradnji atletskoga kampa s osam trkačkih staza, četiri teniska terena, terenom za odbojku na plaži, teretanom, ambulantom i dvoranom. Kao što navodi Kostelac, dosad je donesen Detaljni plan uređenja, izdana lokacijska dozvola, a gradnja bi trebala početi 2008. i završiti 2009. godine.

• Za razliku od prijašnjih kandidatura kad su bile priložene projekcije, u ovu se krenulo s konkretnim projektima. Ako Rijeka dobije organizaciju, gradit će se i manji nogometni stadion na Rujevici na koji će preseći nogometaši, a Kantrida će postati šetalište i igralište – kazao je Kostelac.

No možda će biti najvažnija novost ako se prihvati predloženi nacrt novog teksta zakona o zaštitu potrošača, osnivanje državne agencije za zaštitu potrošača koja bi se slično kao i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja bavila zaštitom potrošača. Ta državna agencija za zaštitu potrošača, prema onome što je rečeno prošli tjedan na savjetovanju korporativnih pravnika u Opatiji, ne bi se bavila onime čime se već bave udruge za zaštitu potrošača, nego bi službeno reagirala na inozemne zahtjeve za zaštitu potrošača u Hrvatskoj i provodila zahtjevna istraživanja za koja udruge nemaju novca.

Tek što je nakon dugotrajnog nastajanja prihvaćena prva verzija Zakona o zaštitu potrošača, u izradi je nacrt novog teksta tog zakona. Razlog izrade nove verzije je usklađivanje s Direktivom 2005/29/EZ, odnosno pravno definiranje pojma nepoštene poslovne prakse. U dosadašnjoj praksi otežano je utvrđivanje nepoštene poslovne prakse u sudskim postupcima zbog prevelike općenitosti tog pojma bez sudskih prakse u kojoj bi se razradila približa mjerila za utvrđivanje nepoštene poslovne prakse.

Iako dio hrvatskih kompanija, šireći se na strana tržišta, svoju priliku vidi u susjednim zemljama koje nisu članice Europske unije, čak 65 posto sudionika prošlotjedne Liderove web ankete nema poslovnih interesa u Srbiji. S druge strane, 35 posto ispitanika razmatra to tržište i zainteresirano je za ulaganje.

Iako je tekstilna industrija, suđeni prema stajalištima državnih dužnosnika, jedan od hrvatskih strateških sektora, primjer šibenskog tekstilnog poduzeća Revija pokazuje sasvim suprotno. To što je tekstilna tvrtka (i to u Šibeniku, kojem gospodarstvo općenito nije jača strana) otišla u stečaj, nije osobito čudno, ali da je država već gotovo godinu dana ne želi prodati jedinom ozbiljnom ponuđaču koji jamči oživljavanje proizvodnje i novo zapošljavanje, pomalo jest. Naime, Revija je u stečaju punih šest godina, a nakon čak osam propalih natječaja kao jedini je ponuđač ostala međimurska tekstilna tvrtka Betex, koja je na kraju za Reviju ponudila ukupno 7,7 milijuna kuna (4,7 milijuna kuna za isplatu radnica i tri milijuna kuna za imovinu) i obvezala se zaposliti još minimalno 100 radnika.

No, Ministarstvo financija odbilo je u rujnu prošle godine Betexovu ponudu i skidanje založnog prava s nekretnina u Bilićama s obrazloženjem da je njegovo potraživanje od 65,8 milijuna kuna mnogo veće od cijene koju je ponudio Betex. Međutim, državi bi, smatraju mnogi, primarni interes trebalo biti očuvanje proizvodnje, koja prema Betexovu planu ima perspektivu (većinom se planira proizvodnja tekstila za turizam), i povećanje zaposlenosti, a ne cifra koju će postići na natječaju. Cijenu, poznato je, određuje tržište, ali u ovom slučaju drugih ponuđača nema ni na vidiku.

Jedan je od glavnih problema, smatraju upućeni, to što Ministarstvo financija želi prodati Reviju u dijelovima, odnosno zasebno zgradu na obali u Šibeniku, tvornicu u Bilićama i strojeve, a najveći se spor vodi, naravno, oko nekretnine na obali. Betex želi preuzeti imovinu Revije u cijelini, a država bi je, navodno, prodala bez te nekretnine na obali, za koju očito postoje i drugi potencijalni kupci. U svakom slučaju, s Betexom dosad, kaže njegov direktor i vlasnik Dragutin Trstenjak, nitko iz Ministarstva financija nije ni na koji način kontaktirao, što također govori o ozbiljnosti njihovih namjera. Sudbina tvrtke i 300-tinjak radnica tako je i dalje u rukama Ministarstva financija.

U međuvremenu su u Betexu, kaže Trstenjak, dovršili gradnju nove, moderne automatizirane hale u kojoj je već počela proizvodnja iako je službeno otvorenje najavljeno za rujan. U novu halu i dva prodajna objekta lani je uloženo 50 milijuna kuna.

• Dio strojeva koje smo planirali postaviti u Reviju instalirali smo u novu halu – kaže Trstenjak ističući da je njihov entuzijazam u vezi s Revijom splasnuo, o čemu svjedoči i taj potez, ali da su još zainteresirani za Reviju, doduše, nešto manje. Stečajni upravitelj Iva Rude, koji više ne nalazi izlaza iz te situacije, potvrdio je da je nadležnom sudu poslao prijedlog za održavanje skupštine vjerovala Revije na kojem će, ako Ministarstvo financija ne pronade neki drugi model prodaje Revije ili ne prihvati Betexovu ponudu, predložiti rasprodaju imovine u dijelovima, što ukida obvezu nastavka proizvodnje i zadržavanja radnika. To znači kraj nade za šibensku tekstilnu industriju.

Končar Elektroindustrija počela je s obnovom upravne zgrade na Fallerovom šetalištu u Zagrebu. Koliki je točno trošak obnove nije poznato, ali iz Končara poručuju da se najvećim dijelom financiraju vlastitim sredstvima. Drugi dio sredstava kroz beskamatni kredit u vrijednosti od 1,7 milijuna kuna i poček od pet godina dobili su od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.