Poslije prve knjige uglednoga istraživača Aleksandra Stipčevića Socijalna povijest knjige u Hrvata (koja je obradila razdoblje od prvih početaka do glagoljskoga prvotiska), izasla je i druga istoimenja knjiga koja obuhvaća razdoblje od glagoljskoga prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.), do hrvatskoga narodnog preporoda.
Stipčević i ovaj put na zanimljiv, gotovo beletristički način iznosi povijest hrvatske knjige koja je u ta tri i pol stoljeća dala velik prilog i svjetskoj kulturi unatoč navalama Turaka koji su 1463. zauzeli Bosnu, osvajanjima Mlečana koji su vladali do svoje propasti (do 1797.) i vladavini Habsburgovaca koji su širili svoju moć na našim prostorima do završetka Prvoga svjetskog rata.
No unatoč političkoj i duhovnoj rasutosti hrvatskih krajeva, ipak je to razdoblje dalo Marka Marulića, Fausta Vrančića, Matiju Vlačića Ilirika, Ruđera Boškovića i druge klasične autore koji su, uglavnom zbog pisanja na učenome latinskom jeziku, osvajali kulturni svijet.
Stipčević u ovoj opsežnoj knjizi iznosi pregršt zanimljivih podataka, među kojima je i onaj da je Dubrovčanin Bendikt Kotruljić još u 15. stoljeću napisao prvi europski priručnik o trgovini i knjigovodstvu.
