Iskustva novoosnovanih tvrtki koje su uspjele preživjeti prvu godinu poslovanja

Ispatilo se krenuti u to i sada više nema natrag – kaže Mario Pejnović, inače desetisut-čiti korisnik servisa Hitro.hr te direktor i osnivač tvrtke Tuga Buga otvorene prije nešto manje od godine dana. Tvrtka se bavi izradom reklama svih vrsta, jumbo plakata, naljepnica, cerada itd. Tuga Buga je krenula s dvoje zapošlenih, a u sljedećih nekoliko mjeseci Pejnović namjerava zaposlit još jednu osobu.

• Prema trenutačnim financijskim pokazateljima već bismo sada mogli zaposlit treću osobu, ali namjerno čekamo da se stvori dovoljno posla – govori Pejnović. Glavni motiv za pokretanje vlastitog biznisa bio mu je, kao što kaže, ‘iskusiti poduzetništvo’, odnosno vidjeti što je tamo te preuzeti rizik. Tvrtka izrađuje jumbo plakate i reklame za mnoge, među kojima su velike i male firme. Nakon nepunih godinu dana posluju u plusu i vide ‘svjetlo na kraju tunela’, odnosno perspektivu kako za opstanak na tržištu, tako i za daljnje širenje.

• Sada smo došli do stupnja da mogu reći kako smo uspjeli – ističe Pejnović. Ključ za uspjeh u njegovu je slučaju bila činjenica da je imao vlastiti prostor, odnosno nije morao ići u skupi najam, te što nije morao dizati kredit za kupnju tiskarskih strojeva. ‘U protivnom bih vjerojatno propao’, kazao je.

Točno dvije godine nakon svog osnutka u svibnju 2005. Vladin servis namijenjen bržem i lakšem otvaranju novih tvrtki Hitro.hr može se pohvaliti impresivnim podacima o broju tvrtki osnovanih njegovim posredovanjem – njih 17.197 – odnosno u prosjeku 23 na dan. Istodobno, prema podacima iz Državnoga zavoda za statistiku, od siječnja 2006. do kraja ožujka ove godine iz registra pravnih osoba izbrisane su, dakle formalno ugašene, 604 tvrtke.

U Hrvatskoj nema izdvojenih podataka o tome koliko je tvrtki među onima koje su se ugasile poslovalo godinu dana, ali, očito je da je zasad situacija bitno povoljnija od, primjerice, američkih statistika prema kojima u prosjeku u prvih godinu dana propadne svaka druga tvrtka.

Iako je prva godina najteža na tržištu, svi poduzetnici s kojima smo razgovarali iz malih zagrebačkih tvrtki slažu se da je vrijedilo preuzeti rizik i ući u vlastiti biznis. Kao najveće probleme nakon ulaska u tržišnu utakmicu u prvoj godini dana izdvojili su preduge odgode plaćanja, nedostatak kvalificirane radne snage, teškoće s dobivanjem kredita od banaka s obzirom na to da su novi te neizbježnu korupciju. Neki od poduzetnika su prije osnutka svojih firmi i sami bili nezaposleni, a sada, godinu dana nakon pokretanja vlastitog biznisa, spremaju se zaposlititi druge.

Ipak, poduzetništvo se suočava i s brojnim zaprekama s kojima se treba nositi te ih uspješno prevladati kako bi opstalo na tržištu. Jedan od najvećih problema je, doznajemo, odgoda plaćanja, odnosno činjenica da mnoge tvrtke plaćaju nakon dva ili više mjeseci, što je velik problem onima koji tek kreću s vlastitim poslom i nemaju veće zalihe novca kako bi prebrodili to najteže razdoblje.

• Ili morate imati veliku zalihu novca, 100.000, 200.000 kuna ili više kako biste bili konkurentni i dočekali tu naplatu, ili jednostavno što prije naći tvrtke koje ne traže velike odgode plaćanja – objašnjava Pejnović. Mnoge velike firme kao uvjet za sklapanje posla postavljaju odgodu plaćanja od nekoliko mjeseci, što je malim novim tvrtkama teško izdržati budući da moraju podmiriti i vlastite fiksne troškove. Drugi veliki problem je i korupcija, odnosno činjenica da se posao ne može dobiti unatoč tome što je vaša ponuda najpovoljnija.

Pejnović nam iz razumljivih razloga nije mogao otkriti o kojem je točno tvrtkama riječ. Dodaje kako je poduzetništvo bespovratna borba, pa tko želi opstati na tržištu, jednostavno mora pristati na pravila igre. Dodaje s ponosom: – Više ne poslujemo s minusom i sada vidim da ćemo uspjeti.

Već u idućoj godini planira se i širenje poslovanja, nova zapošljavanja i kupnja novih, modernijih strojeva te širenje poslovnog prostora. Osim vlastita prostora i činjenice da nije morao dizati kredite za kupnju strojeva, ključ za uspjeh bio je Pejnoviću pronalazak firmi koje znaju cijeniti kvalitetu, brzinu i pouzdanost obavljenog posla te, što je najvažnije, koje imaju razumne rokove plaćanja.

• Većinu poslova dobio sam tako da sam otišao u tvrtku i ključnim ljudima naprosto rekao: ‘Pružite mi priliku – pojašnjava Pejnović. Zanimljivo je da mnoge male tvrtke u raznim sektorima svoju šansu, među ostalim, vide i u tome što su one velike jednostavno prekapacitirane pa ne mogu na vrijeme udovoljiti svim zahtjevima tržišta, zbog čega onda neki klijenti odlaze upravo malima.

Male građevinske tvrtke također spadaju u svojevrsnu priču o uspjehu zbog sve većeg rasta tog tržišta u Hrvatskoj. I tvrtka Gradnja Čavlović ovih dana slavi svoj prvi rođendan od osnutka i, prema riječima svojih osnivača, razloga za optimizam doista ima. Tvrtka koja sada ima dvoje stalno zaposlenih te se uz to povremeno koristi uslugama raznih kooperanata specijalizirala se za male građevinske radove i adaptaciju manjih objekata.

• Osim, naravno, zarade, glavni je motiv bio to da smo željeli pokušati raditi sami, nismo više željeli raditi za druge i za manju plaću pa smo naposljetku posudili novac i otvorili vlastitu tvrtku – kaže Sanja Čavlović, koja je uz supruga suosnivačica i svušnica tvrtke. Bili su uvjereni da će imati posla i nakon gotovo godine dana ustanovili su kako su bili u pravu. Tvrtka dosad nije imala nikakvih problema s naplatom jer radi samo za poznate partnere, od kojih neki ponekad plate i prije završenog posla.

• Željeli smo pristojno živjeti i sada nakon godine dana možemo konstatirati da nam je životni standard porastao – kaže Čavlović. Međutim, najviše ih muči nedostatak kvalificirane radne snage, odnosno zidara. Zidar inače može zaraditi i 6.500 do 7.000 kuna na mjesec, ali unatoč tome za to zanimanje nema gotovo nikakvog interesa. Odgovor možda leži u tome da za tu plaću treba raditi i do 10 sati na dan šest dana u tjednu. Glavna prepreka širenju stoga je nedostatak radne snage.

• Već sada smo puni za tri mjeseca unaprijed i jednostavno nema mogućnosti da preuzmemo nove poslove – kazala je Čavlović.

Prođa je znanja jedno je od najbrže rastućih tržišta, što su prepoznali i osnivači tvrtke Alea Rotunda Neven Šosterić i Dražen Penzar. Njihova je tvrtka specijalizirana za poslovnu edukaciju i savjetovanje te održava tečajeve i radionice za upravljanje projektima. Njihovi klijenti uglavnom su informatičke tvrtke koje putem tih tečajeva žele unaprijediti svoje poslovanje.

• Kada smo kretali u posao, znali smo da imamo dobar proizvod, ali glavno je pitanje bilo kako se predstaviti na tržištu – govore Penzar i Šosterić. Kažu da nisu željeli mnogo ulagati u marketing, već su se dobrim dijelom oslanjali na preporuke i dobro obavljene ranije poslove. Poslovni rezultati su im u sklopu očekivanoga i tvrtka je nakon godinu dana na pozitivnoj nuli. Trenutačno su samo njih dvojica stalno zaposleni, ali povremeno se angažiraju i vanjski suradnici.

Nakon uspješne prve godine namjeravaju ubrzati ritam rada, odnosno naći nekoliko velikih klijenata. – Edukacija osoblja dosad nam je bila povremena briga, ali kada i ako postane redovita, zaposlit ćemo još ljudi – rekli su. Njihovo je iskustvo također bilo pozitivno, i kao jedini problem naveli su teškoće u vezi s izborom imena za tvrtku, s obzirom na to da prema zakonu ime mora biti hrvatsko ili latinsko, ne smije sadržavati brojeve i ne smije biti previše slično ničemu postojećem.

Direktor i osnivač tvrtke Alerion Duško Ćupurđija, koji je pokrenuo tvrtku prije gotovo dvije godine, kazao nam je da je jedan od glavnih razloga za to bilo pravodobno prepoznavanje potreba tržišta. Naime, Alerion je specijaliziran za uvoz i prodaju kozmetičkih aparata te aparata za fitness koji se djelomično mogu upotrebljavati i u rehabilitaciji. Njegovi klijenti su velike hotelske kuće, kozmetički saloni, fitness i wellness centri i ostali, a ta branša posljednjih godina bilježi sve veći rast, kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama bivše Jugoslavije, gdje Alerion također posluje, s izuzetkom Macedonije.

Alerion je i zastupnik francuske tvrtke LPG koja se bavi proizvodnjom tih aparata. – Ja sam uveo LPG na to područje, trenutačno nam je Hrvatska najvažnije tržište, ali i ostale države bivše Jugoslavije, osobito Slovenija i Srbija imaju velik potencijal rasta – rekao je Ćupurđija. Ističe da nisu imali nikakvih problema u proteklih godinu dana, jer tržište osigurava uspjeh u mjeri u kojoj ste kvalitetni.

• Glavni razlozi za uspjeh Aleriona bili su poznavanje ciljanog tržišta, odnosno svijest o potrebi za onim što nudimo, ali i kvaliteta naše usluge – pojašnjava Ćupurđija. Dodatni motiv bila mu je činjenica da vodi vlastiti biznis, jer tvrdi da se tada radi predanije nego u slučaju kad je poslodavac netko drugi.

• Nismo imali ni problema s naplatom, kakvi često muče ostale nove tvrtke zato što u branši beauty-wellness obično prevladava avansno plaćanje. To je tržište specifično i po tome, otkriva Ćupurđija, što na njemu nema ‘rupa za korupciju’ budući da su njihovi klijenti u gotovo 100 posto slučajeva privatne tvrtke koje dobro znaju što kupuju te kakvi im aparati točno trebaju, pa zato i nema mjesta za pogodbe ‘ispod stola’.

Alerion trenutačno ima četiri zaposlenika, a uskoro se planira dodatno zapošljavanje, naporedno sa širenjem poslovanja na tržištu ostalih zemalja bivše Jugoslavije.