PROMJENE CARINSKIH PROPISA DO ULASKA U EU I PRIMJER MAĐARске

Jedanaest logističkih centara u Mađarskoj donijelo je ne samo nova ulaganja u infrastrukturu već i promjene u načinu mišljenja, ali i otvorilo nova radna mjesta za zaposlenike koji su bez posla ostali pri transformaciji carine.

Naizgled su nepomirljivi zahtjevi koji se postavljaju pred carinu u uvjetima globalizacije tržišta – s jedne strane je zahtjev za povećanjem sigurnosti, zbog aktualnih prijetnji kriješarenja i terorizma, a s druge strane je zahtjev za olakšanjem trgovine – naglasila je Zlatica Tomašević, pomoćnica ravnatelja Carinske uprave Republike Hrvatske na WIFI internacionalnom logističkom forumu Konkurenctnost Hrvatske kao logističkog centra regije.

Pretpostavke za ispunjavanje tih zahtjeva su ICT oprema koja omogućuje pravodobnu dostupnost podataka te zakonodavni okvir, kojim se mora stvoriti okruženje koje pogoduje carini i trgovini – objasnila je Zlatica Tomašević.

Hrvatsko carinsko zakonodavstvo usklađuje se s europskim od 2000. godine u sklopu priprema Hrvatske za ulazak u EU i od tada je postignut visok stupanj usklađenosti. No, dijelom i zbog toga što Hrvatska još nije uključena u EU postoje neka neusklađena područja.

Pojednostavljenje propisa i što brža i učinkovitija organizacija carine, koja može što brže propustiti što veću količinu pošiljaka trend je koji nameće EU i Hrvatska ga mora pratiti – napomenula je Sanja Šenićnjak, načelnica Odjela za carinski sustav. – Trgovina očekuje bolju uslugu, veću učinkovitost, višu produktivnost i pojednostavljenje postupaka deklariranja robe.

Jedan od preduvjeta svakako je i ICT oprema, koja je uvedena prije 15 godina i carina je od tada opremljena integriranim informatičkim sustavom koji omogućuje razmjenu informacija, što ubrzava carinske poslove.

U novim uvjetima carina i trgovina postaju partneri koji surađuju jedni u interesu drugih i uvriježeno zavirivanje u prtljažnik zamijenit će elektroničko praćenje robe, ne u smislu kontrole robe, kako je naglasila Zlatica Tomašević, već zbog sustavne kontrole poslovanja.

Na pitanje Aleksandra Stankovića, voditelja foruma, ima li otpora promjenama u carinskoj službi, Zlatica Tomašević odgovorila je da prevladava mišljenje da su promjene nužne, stoga se tako i prihvaćaju, a kako bi se službenici pripremili za uvjete tržišta otvorenog prema EU mnogo se ulaže u edukaciju.

Prema mađarskim iskustvima, u transformaciji carinske službe za tržište EU najboljina točka bila je smanjenje broja zaposlenika u carinskoj službi, što su zahtijevali novi uvjeti. Mađarska je na taj izazov odgovorila organiziranjem edukacije i prekvalifikacije za zaposlenike koji su ostali bez posla, ali tu su se pokazale i prednosti logistike kao gospodarske grane koja otvara mnogo radnih mjesta.

Logistički centri postali su motor gospodarskog razvoja ne samo zbog gradnje infrastrukture za skladištenje i transport, već i zbog promjene načina mišljenja koja je zahtijevala prepoznavanje potreba gospodarstva i odgovor na njih – iznijela je mađarska iskustva Róna Katalin, savjetnik za logistiku i reviziju, trener WIFI Mađarska.

Mađarska danas ima 11 logističkih centara, u svakoj od gospodarskih regija po jedan, i svojom se brzom i kvalitetnom uslugom i inovativnom metodologijom nametnula kao logistički centar na vratima Europe. Uz zemljopisni položaj u središtu Europe, bio je to i jedan od preduvjeta stranih ulaganja u Mađarsku, koja su 2004. godine, otkako je Mađarska ušla u EU, gotovo udvostručena.

Otvoranje logističkih centara imalo je višestruko pozitivan učinak na mađarsko gospodarstvo, zaključila je Róna Katalin. Njihovim otvaranjem postalo je nužno pojačano ulaganje u prometnu infrastrukturu, ceste i željeznice, a istodobno su se otvarala nova radna mjesta.

Naši su ljudi bili otvoreni promjenama, a zahvaljujući kvalitetnim tehničkim sveučilištima u državnom obrazovnom sustavu stručnjaci su imali dobro tehničko obrazovanje. Osim toga, otvoreno je nekoliko tehničkih koledža i škola za treninge u području logistike.

Kao pogreške na kojima bi Hrvatska mogla nešto naučiti, Róna Katalin istaknula je trome zakonodavstvo, koje se nije na vrijeme prilagodilo novim okolnostima, te nezaposlenost, koja je stvorila velike socijalne razlike između zaposlenih i nezaposlenih, unatoč tome što je mađarska prosječna plaća 400 eura.