Ekonomalije

Socijalne razlike i diskriminacija, nezaposlenost, kriminal, loše obrazovanje i korupcija Latinsku Ameriku još drže nisko.

Cusco je grad u središnjem Peruu u koji turisti dolaze jer je bio sjedište civilizacije Inka. Stotinjak kilometara dalje nalaze se svjetski poznati ostaci ‘zaboravljenoga grada Inka’ Machu Picchua. Do tamo se stiže željeznicom, koja je nekad bila u državnim rukama, a nakon bankrota kupila ju je međunarodna tvrtka Orient Express. U tih stotinjak kilometara prolazi se plodnom visoravni na kojoj siromašno lokalno stanovništvo uzgaja, zato što nema novca za kupnju umjetnoga gnojiva, što bi se modernim žargonom reklo – organsku hranu. Marketingaši bi lako smislili i lansirali brend ‘Cusco – zdrava hrana’. Ali u četiri dana lutanja bivšim carstvom Inka nije bilo moguće otkriti nijedan, ali zaista nijedan prerađivački pogon.

Za one u Hrvatskoj koji su koliko-toliko svjesni da je globalizacija učinila da je danas svatko svakome konkurent na cijelom globusu, ta sličica iz dijela Južne Amerike dobra je vijest. Za razliku od dojmova iz Azije, koji uvijek dovedu do zaključka da je to regija koje se Europa, a unutar nje i Hrvatska, moraju jako bojati, Južna Amerika je još daleko od toga da postane ozbiljan konkurent.

Slučaj potomaka Inka koji ostaju obični seljaci, a vrhune njihovih odličnih proizvoda ubiraju negdje drugdje, karakteristična je slika Latinske Amerike, koja u velikom dijelu predstavlja sirovinsku bazu za razvijenoga sjevernog susjeda – SAD.

Druga slika je iz Lime, glavnoga grada Perua. Sudjeluje prema onome što se može vidjeti obilazeći bogatije dijelove grada, veliki promet imaju proizvođači bodljikave žice, a tražene su i usluge električara. Svaka imalo bolja kuća opasana je dvometarskim zidom, na koji se montira nekoliko redova žice kroz koju se još pusti i struja. I još je tu unajmljeni čuvar, pa ispadaju da opća nezaposlenost i njome stvorena visoka stopa kriminala rađaju potrebu za visokom zaposlenošću u sektoru sigurnosti (bila bi zanimljiva usporedba s potražnjom te vrste u Hrvatskoj). Južna Amerika je kontinent s najvećim socijalnim razlikama u svijetu i može poslužiti kao upozorenje svima koji ne vode računa o distribuciji nacionalnog bogatstva.

Drug razlog zašto se za sada ne treba previše bojati konkurencije iz Južne Amerike tamošnja je niska razina obrazovanosti. Formalno, 90-ak posto djece ide u školu, ali ondje ne nauče mnogo. Sasvim sigurno nedovoljno da bi se uključila u ravnopravnu globalizacijsku utakmicu.

Treba priznati da, za razliku od razočaravajućeg dojma iz Perua, brazilski slučaj izaziva mnogo više poštovanja. Ali i ondje su prepreke socijalne razlike, pa su sukobi policije s prodavačima droge po favelama postali svakodnevna pojava koja prijeti i važnoj grani – turizmu.

Latinska Amerika je i mjesto gdje se vide posljedice pretjerivanja u maksimalizaciji profita, što su desetljećima prakticirale prije svega američke multinacionalke. U predgradu La Paza u dvadeset je godina nisku divlji grad El Alto (slika slična divljoj gradnji na Viru) od nevjerojatnih 800.000 stanovnika, koji su se onamo sjatili nakon što su propali rudnici u drugim dijelovima Bolivije. Sada su ti ljudi glasovali za socijalista Eva Moralesa, koji prema uzoru na Huga Chaveza iz Venezuele kreće u nacionalizaciju.

Treba priznati da atmosfera u Boliviji, koja je inače mnogo siromašnija od Perua, više obećava. Vidi se nešto što bi naš povjesničar Dušan Bilandžić nazvao ‘revolucionarnim entuzijazmom’. Nažalost, lako je otići u drugu krajnost, pa će se za koju godinu pokazati da ni državno upravljanje nacionalnim bogatstvima, ako se pojavi neizbježna korupcija na najvišim razinama, neće stvoriti osnove za dugoročno održive stope rasta.

Zanimljivo je za nas u Hrvatskoj, koji propitujemo opravdanost ulaska u Europsku uniju, da u Latinskoj Americi sve više lidera sa zavišću gleda na uznapredovali EU proces. Pa je jedna od ideja da bi trebalo krenuti prema ujedinjenoj Latinskoj Americi. Na kraju, dvije upozoravajuće ‘štince’. I takva, mnogim stvarima opterećena Južna Amerika postiže prosječne stope rasta BDP-a od pet posto. Dakle, više nego za njih bogata i sve zaduženija Hrvatska. A turističkim djelatnicima poruka da je turistička ponuda Perua, Bolivije i Brazila gotovo savršena i po vrlo konkurentnim cijenama za paket koji se nudi.