Zaklade su VRH korporativne ODGOVORNOSTI

Teškoće zaklada u Hrvatskoj, iskustva europskih zaklada i rad korporativnih zaklada bile su glavne teme zagrebačke konferencije ‘Zaklade – neiskorišteni potencijal u Hrvatskoj’, koju su u hotelu Regent Esplanade zajedno organizirali USAID, Academy for Educational Development (AED), tjednik Lider i Hrvatska udruga za odnose s javnošću. Konferenciju je otvorio William Jeffers, direktor misije USAID-a u Hrvatskoj, koji je naglasio potrebu da se razradi plan razvoja za vladin i nevladin sektor kako bi se potaknuo razvoj zaklada. Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović ustvrdio je da, osim svog osnovnog motiva da na tržištu profitiraju, kompanije trebaju ulagati u društvo kroz zaklade.

• Uspijemo li filantropiju i zaklade uklopiti u društveno odgovorno poslovanje, napraviti ćemo dobar posao – istaknuo je Šajatović.

O europskim zakladama, koje su streljivat rast doživjele u devetdesetim godinama i kojih prema procjenama Europskog centra ima gotovo 100.000, govorio je dr. Ekkerhard Winter, poslovni ravnatelj jedne od najvećih njemačkih zaklada, koju je osnovao telekom operater Deutche Telekom prije tri godine.

• Od 50 do 90 posto prostora u njemačkom i europskom zakladištu imaju neovisne zaklade koje osnivaju bogati pojedinci, od četiri do 19 posto zauzimaju vladine zaklade, koje su u Njemačkoj bliske političkim strankama, a ostalo su korporativne zaklade s velikim osnivačkim kapitalom i zaklade zajednica koje se bave prikupljanjem sredstava iz različitih izvora – rekao je Winter.

Prema njegovom izlaganju, većina od deset najvećih europskih zaklada osnovana je u Italiji i Španjolskoj, a slijede ih Švicarska i Njemačka. Na godišnjoj razini, istaknuo je Winter, 25 najvećih europskih zaklada u različite programe ulaže 1,65 milijardi eura, a dvadeset najbogatijih u Europi raspolaže imovinom od 120 milijardi eura. Winter je naglasio važnu ulogu korporativnih zaklada u razvoju poslovne etike te da su na vrhu piramide korporativne odgovornosti.

• Korporativna zaklada dolazi na kraju razvoja poslovne etike, a okružuje cjelokupnu strategiju društveno odgovornog poslovanja kompanije, koja na kraju može, ali i ne mora osnovati zakladu – istaknuo je poslovni ravnatelj Zaklade Deutche Telekoma.

Širenja ideje humanitarnog rada među zaposlenicima i promicanja kulture sudjelovanja pojedinaca u neprofitnim i volonterskim akcijama bili su glavni motivi Zagrebačkoj banci da se uključi u jedinstven program doniranja u Hrvatskoj – Program zajedničkog doniranja. Inicirala ga je Zaklada Unidea UniCredit, koju je u ožujku 2003. osnovala UniCredit grupa, u čijem je članstvu Zagrebačka banka.

• Program zajedničkog doniranja općeprihvaćena je metoda u europskim zemljama – kaže Sandra Cvetko, voditeljica Direkcije korporativnog i tržišnog komuniciranja Zagrebačke banke.

Na pitanje zašto Zaba nije osnovala vlastitu zakladu, nego djeluje u sklopu programa Zaklade UniCredit, Cvetko odgovara da se razmišljalo o osnivanju zaklade, ali se zbog nepovoljnih zakonskih okvira odustalo od te ideje.

Zaklada Unidea UniCredit je u nekoliko navrata podupirala programe u Hrvatskoj, neovisno o programu zajedničkog doniranja. U suradnji sa Zagrebačkom bankom 2004. je godine financirala gradnju novih dječjih igrališta u Ivanovcu i Andrijaševcu; također, u suradnji s udrugom SLAP iz Osijeka 2005. je organizirala stručno obrazovanje 60-ak poljoprivrednika iz Slavonije. Poliklinici Suvag u Zagrebu doniran je novac za nabavu uređaja za snimanje evociranih potencijala s moždanom kartografijom, što je početkom 2004. omogućilo otvorenje Centra za moždanu kartografiju u Poliklinici Suvag. Doniran je i novac kao potpora provođenju programa Advanced European Media Training, namijenjenog mladim novinarima i studentima novinarstva iz Hrvatske te stručnjacima na području komunikacije.

Zaklada Unidea UniCredit 2003. je godine osnovala UniCredit Italiano banka radi razvoja solidarnosti i suradnje. Potpore Zaklade Unidea pojavile su se na programima u zdravstvu, obrazovanju i zaštiti okoliša. Zaklada podupire projekte i programe u Italiji te u zemljama u razvoju, posebno supsaharskoj Africi, srednjoj i istočnoj Africi, srednjoj Europi i na Balkanu. Godine 2005. Zaklada je podijelila 7,5 milijuna eura, od čega je 49 posto bilo namijenjeno poboljšanju zdravstvene zaštite, 19 posto programima socijalne uključenosti te 34 posto programima stručnog obrazovanja, lokalnog razvoja i mikrokreditiranja.

Adrisova zaklada, koja ima osiguran početni kapital od 10 milijuna kuna, trebala bi, prema riječima budućeg upravitelja zaklade i predsjednika Hrvatskoga Crvenoga križa Jadranka Crnića, biti osnovana kroz mjesec dana, a sjedište će joj biti u Rovinju. Zaklada bi već potkraj ove godine mogla početi financirati četiri programa iz područja obrazovanja, kulture, socijalne brige i zaštite okoliša putem javnih i otvorenih natječaja, a za to je predviđeno šest milijuna kuna. Preko programa ‘Znanje i inovativnost’, ističe Crnić, zaklada će podupirati studente, mlade znanstvenike i inovatore.

Putem programa ‘Kreativnost’ podupirat će se umjetničko stvaralaštvo, dok će se kroz program ‘Ekologija i baština’ podupirati projekti koji pridonose zaštiti prirode te očuvanju hrvatske autohtonosti. Kroz program ‘Dobrota’ Adris će pomagati humanitarne projekte. Kako je na konferenciji istaknuo Jadranko Crnić, zaklada će promovirati izvrsnost, inovativnost, znanje, dobrotu, toleranciju, otvorenost i odgovornost.

Najveći su problem zaklada nestalan priljev novca i premali osnivački kapital, koji nije dovoljan da bi se osigurao smisao zaklade. – Zaklade se od 2000. do danas susreću s istim problemima finansiranja, zbog čega se ponašaju kao klasične nevladine organizacije koje su prisiljene boriti se za sredstva na tržištu donacija, a s obzirom da zakladništvo nije dovoljno prepoznato u javnosti, donatori su spremniji sredstva dati nevladinim udrugama nego zakladama – izložio je Bagić.

No, indikativno je da je prijelom Pulsovo istraživanja o zakladništvu problem bio u uspostavljanju kontakta s kompanijama, pa ih zbog toga nije bilo deset već devet.

Na konferenciji su predstavljene dvije korporativne zaklade i jedna humanitarna, koje nemaju takvih teškoća. Podravkinu Zakladu Zlata Bartl predstavili su Josip Nakić-Alfirević, predsjednik Upravnog odbora Zaklade, i Matija Hlebar, voditelj njenoga operativnog tima; zakladi Ane Rukavine predstavio je medicinski direktor zaklade doc. dr. Mirando Mrsić, a Adrisovu zakladu, najveću hrvatsku zakladu u osnivanju, predstavio je budući upravitelj Jadranko Crnić.

U Bonnu je kompanija Deutche Telekom 2003. godine uložila 100 milijuna eura u osnivanje zaklade Deutche Telekom Stiftung, koja na godinu raspolaže s 11 milijuna eura za 20 različitih projekata iz područja predškolskoga, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja te istraživanja i inovacija. U njoj je zaposleno 17 profesionalaca, a članovi Izvršnog odbora te bogate zaklade su bivši njemački ministar vanjskih poslova dr. Kalus Kinkel i predsjednik Uprave Deutche Telekoma Rene Oberman.

Prve aktivnosti zaklade bile su vezane uz financijsku potporu sportaša kao što je klub Bayern iz Münchena te regionalne aktivnosti u Bonnu, a danas na godišnjoj razini stipendira 12 postdiplomaca i znanstvenika s 15 različitih njemačkih sveučilišta.

• Imamo program stipendija za doktorski studij u kojem svake godine podupiremo dvanaest mladih znanstvenika na polju matematike, informacijskih tehnologija, inženjerstva i prirodnih znanosti. Ukupno imamo oko 25-30 mladih znanstvenika, a sa stipendistima ostajemo u kontaktu nakon što doktoriraju kroz alumni program – istaknuo je upravitelj zaklade dr. Ekkehard Winter. Zaklada se, kaže, pogotovo zalaže za potporu studenata inženjera, koji u ukupnoj studentskoj populaciji čine manje od 10 posto.

Na pitanje zašto Deutche Telekom nije osnovao zakladu u Hrvatskoj, Winter odgovara: – Na menadžmentu kompanije je da odluči o uspostavi takvog programa. Treba imati jasne planove i znati koji će biti ciljevi takve zaklade.