Investicijski fondovi

Nakon duljeg razdoblja neumjerenog optimizma može se reći da je u protekla dva tjedna tržištem zavladalo primirje, što je i utjecalo na stabilizaciju cijena većine dionica. Kao i tjedan dana prije, s prometom od 48,37 milijuna kuna prednjačile su dionice Jadranskog osiguranja, a pritom se njihova cijena na tjednoj razini spustila 7,78%, na 9.601 kunu. Za pad cijene ponajviše je bio zaslužan pritisak na ponudu prouzročen relativno velikom ponudom dionica donedavno vodećih dioničara Društva. Promet tek nešto veći od 15,2 milijuna kuna ostvaren je Ininim dionicama, pri čemu im je cijena na tjednoj razini porasla 1,49%, na konačnih 3.270 kuna. Među likvidnim dionicama dobitnik tjedna svakako je bila Ingra, čija je cijena porasla 29,23%, na razinu od 33.360 kuna. Iako je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila dobit od 21,8 milijuna kuna, što je višestruko povećanje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ne može se tvrditi da je na trenutačnim razinama cijena dionica osobito dobra investicijska prigoda. Štoviše, usporedbena sadašnje tržišne Ingrine kapitalizacije u odnosu na ostvarene i očekivane poslovne prihode upućuje na trenutačnu tržišnu precijenjenost dionice. Vrlo su dobre kvartalne rezultate ove godine ostvarili i Končar – distributivni i specijalni transformatori. Poslovanje je obilježilo povećanje prihoda od prodaje za čak 61%, na 147,3 milijuna kuna, u odnosu na isti prihod ostvaren tijekom prvog kvartala prošle godine. Također, dobit Društva prije i poslije oporezivanja u prvom je kvartalu bila dvostruko veća u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je neto dobit Društva u prvom kvartalu iznosila 5,2 milijuna kuna. Uprava je toliko veliko povećanje prihoda i dobiti objasnila rezultatima znatnih ulaganja u suvremenu proizvodnu opremu i reorganizaciju proizvodnje u posljednjih nekoliko godina, a ona je i rezultat povoljne konjunkture na svjetskom tržištu energetske opreme. Inače, tržišna je cijena redovite dionice KODT-a u prošlome tjednu dobila na vrijednosti 12,4%, a tjedan je završila na razini od 2.900 kuna, dok je povlaštena dionica u isto vrijeme na tečajnici ojačala 10,66%, a prethodni je tjedan dosegla cijenu od 2.700 kuna.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika s padom cijene od 18,1% bila je dionica sukošanske Marine Dalmacije. Naime, uz skroman promet, tek nešto veći od 76 tisuća kuna, ta je dionica prošli tjedan završila na razini od 1.801 kuna. Procjenjuje se da je za pad cijene bila ključna slaba likvidnost dionice, a ne prošlogodišnji rezultati poslovanja, koji su inače bili bolji od onih ostvarenih tijekom 2005. Naime, prošlu je godinu Marina Dalmacija prema konsolidiranom poslovnom izvješću završila s dobiti od 568 tisuća kuna, dok je 2005. ostvaren gubitak od 1,25 milijuna kuna. Godine 2006. znatno su povećani i poslovni Marinini prihodi (+ 14,52%), koji su iznosili 40,7 milijuna kuna.

Protekli je tjedan na Zagrebačkoj burzi prošao u znaku stabilizacije, odnosno lagano povećanja cijene dionica. O tome zorno svjedoči i indeks Zagrebačke burze – Crobex, koji je u prethodnom tjednu na vrijednosti dobio 0,57%, a završio ga na razini od 4.614,09 bodova. I obveznici se indeks Crobis nakon dugotrajne korekcije cijena obveznica nastavio lagano oporavljati. Naime, njegova je vrijednost na tjednoj razini povećana 0,28%, pa je kraj prošloga tjedna dočekao na ‘pozitivnom teritoriju’, a tjedan završio na razini od 100,3266 bodova.

Jedan od najvećih prošlotjednih dobitnika bila je dionicica zagrebačke tvrtke Viadukt, koja je u svega nekoliko dana na vrijednosti dobila 31,32%, a tjedan završila na dosad najvišoj postignutoj cijeni od 2.520 kuna. Za tako veliko povećanje Viaduktove dionice ponajviše su bili zaslužni poslovni rezultati koje je tvrtka, inače specijalizirana za projekte niskogradnje, ostvarila tijekom prvog ovogodišnjeg kvartala. Naime, nekonsolidirani su se Viaduktovi poslovni prihodi u prva tri ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećali 85,76%, na 317,48 milijuna kuna, dok su s druge strane poslovni rashodi rastli znatno sporije, prema stopi od 15,58%, a u prvom su ovogodišnjem kvartalu iznosili 271,34 milijuna kuna. Odatle se znatno povećala i kvartalna dobit Viadukta, koja je ove godine iznosila 47,1 milijun kuna, odnosno 153,4 kune po dionici. Povećana je i operativna dobit tvrtke – u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 51,68 milijuna kuna, dok je lani u isto vrijeme kompanija ostvarila operativni gubitak od 58,15 milijuna kuna. Očekivano, glavnu je poslovnih prihoda Viadukt ostvario na domaćem tržištu, čak 311,92 milijuna kuna.

U odnosu na kraj prethodne godine smanjena je Viaduktova dugoročna zaduženost sa 129,34 na 123,31 milijun kuna. Istodobno su se neznatno povećala potraživanja od kupaca (+ 0,27%), na 309,69 milijuna kuna, dok su obveze prema dobavljačima zabilježile znatniji pad, s 305,9 na 216,82 milijuna kuna. U tom je smislu neznatno poboljšana i Viaduktova likvidnost iako je Uprava u svome komentaru navela da je Društvo zbog dugog roka naplate imalo problema u održavanju tekuće likvidnosti.

Na prošlotjednom predstavljanju publikacije o otvorenim investicijskim fondovima istaknuto je da na tržištu otvorenih investicijskih fondova trenutačno posluju 63 fonda s javnom ponudom koji su potkraj ožujka ove godine upravljali s ukupno 21,7 milijardi kuna vrijednom imovinom. Uz to, u proteklih godinama počelo raditi i 10 novih fondova, a ukupna je imovina pod upravljanjem u istome razdoblju povećana na 10,4 milijardi kuna. I tijekom prvih tri ovogodišnjih mjeseci imovina fondova nastavila se povećavati, a čemu zorno svjedoči podatak o 6,2 milijarde kuna ostvarene dobiti u novih uplata u investicijske fondove.

Zanimljivo je da su do prije godinu dana tržištem dominirali novčani fondovi, da bi u drugoj polovici 2006. godine vodeći položaj (prema visini imovine) preuzeli uravnoteženi i dionički fondovi. Tako se, primjerice, imovina dioničkih fondova udvostručila tijekom prvog ovogodišnjeg kvartala, i to s 4,3 milijarde na 8,7 milijardi kuna, a taj iznos trenutačno predstavlja 40% ukupne imovine fondovskog biznisa. I prema broju fondova koji posluju najviše je dioničkih, trenutačno ih je 19. Iznimno visoki prinosi ostvareni od 2005. do danas potaknuli su ulaganja u fondove, i to posebice dioničke i uravnotežene, pa neki među njima od početka rada bilježe prosječne godišnje prinose od čak 80%.

Fondovi se međusobno uvelike razlikuju ne samo prema vrstama ulaganja nego i prema ukupnom pristupu tržištu i kreiranju svojega portfelja, ali nitko se od menadžera fonda trenutačno ne žali na situaciju na tržištu i dosad ostvarene rezultate.