Biznis i nogomet

Dobit prije oporezivanja iznosi 317 milijuna kuna, dok neto prihod od kamata iznosi 463 milijuna kuna, što je 13 posto više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Ukupni prihod iznosi 712 milijuna kuna, što predstavlja porast od 20,5 posto. Neto dobit iznosi 254 milijuna kuna, što je povećanje od 51,2 posto. Ukupna imovina banke veća je za 4,7 posto u odnosu na kraj 2006. i iznosi 73,4 milijarde kuna, dok su kapital i rezerve povećani za 3,55 milijardi kuna.

Ukupni prihod Francka iznosi 113,3 milijuna kuna, što je porast od 1,84 posto, dok neto dobit iznosi 5,1 milijun kuna, što predstavlja pad od 52,7 posto.

Ukupni prihod Galeba iznosi 10,8 milijuna kuna, što je porast od 2,03 posto, dok je zabilježen gubitak od 1,3 milijuna kuna, što je povećanje od 2,4 posto.

Prihodi od prodaje Ericssona Nikola Tesla niži su 8,7 posto, ali krajnje narudžbe rastu za 80,9 posto, što predstavlja vrlo dobru osnovu za ostvarivanje definiranih ciljeva za ovu godinu. Ukupni prihod iznosi 310,76 milijuna kuna, što je pad od 15,7 posto, dok neto dobit iznosi 35,2 milijuna kuna, što je povećanje od 23 posto. Na domaćem tržištu prihodi od prodaje povećani su 10,9 posto i iznose 116,2 milijuna kuna, a na internom Ericssonovom tržištu prihodi od prodaje porasli su za 15 posto, na 91,4 milijuna kuna. Zarada po dionici iznosi 26,7 kuna.

U godinu dana broj plovila u čarteru povećao se s 2.400 na više od 3.000, ali pitanje je koliko su ta plovila u funkciji biznisa, a koliko je riječ o pretakaju profilata. Svaki se dan u Hrvatskoj osnuje jedna nova čarter-tvrtka s jednim plovilom za najam, dok istodobno čarteraši koji se u Hrvatskoj bave ozbiljnim poslodajima egzistiraju i pokrivaju troškove. Broj registriranih čarter-tvrtki u posljednjih godina povećao se 130 posto: 2005. bilo ih je 331, a danas ih je 760, s time da ih je samo u posljednjih deset dana otvoreno novih deset.

Takav porast je, s jedne strane, posljedica Uredbe o dolasku i boravku stranih plovila u Hrvatsku, prema kojoj strana plovila moraju ploviti pod hrvatskom zastavom, tako da svaki stranac koji sa stranim plovilom dođe u Hrvatsku i želi ga iznajmljivati otvori tvrtku. Čarteraši tvrde da tako strani vlasnik vrši kupoprodaju plovila izbjegavajući plaćanje poreza i trošarine.

Ne zabrinjava me broj tvrtki koliko povećanje broja plovila. Ministarstvo turizma trebalo bi napraviti detaljnu analizu koliko unajmljenih brodova plovi najmanje osam do deset tjedana u najmu, jer je u kraćem razdoblju od toga čarter nerentabilan. Time se postavlja pitanje služe li ta plovila za djelatnost za koju su registrirana – ističe predsjednik Udruženja iznajmljivača brodova Željko Jerat.

Prema podacima Ministarstva turizma, plovila na Jadranu u prosjeku se daju u najam deset puta, dok tvrtke s jednim plovilom imaju u prosjeku pet najmova na godinu, što je, prema iskustvima čarteraša, nerentabilno. Ministarstvo također vrši analize o prometu tvrtki, prema kojima proizlazi da je tvrtki koje su registrirane za čarter, a nemaju listu putnika koja to dokazuje, manje od deset posto i da kazne za takve tvrtke mogu iznositi i pola milijuna kuna. No, čarteraši misle da je tih tvrtki mnogo više.

U radnim materijalima objavljenim prije desetak dana Međunarodni monetarni fond pokušao je precizirati definiciju poreznih oaza. Prema toj novoj definiciji na listi se prvi put u društvu već poznatih poreznih oaza poput Kajmanskog otočja i Djevičanskih otoka našla i Velika Britanija.

To je dodatni argument kritičarima sadašnjega britanskog sustava oporezivanja bogatih i njegova zagovornika ministra financija Gordona Browna. Naime, zbog klauzule o nedomicilnim poreznim obveznicima superbo-gataši gotovo uopće ne uplaćuju porez u britanski proračun. A bogataša u Velikoj Britaniji ima sve više. Prema najnovijoj listi 1.000 najbogatijih ljudi na Otoku, njih čak 68 su milijarderi, a ukupna imovina svih na listi vrijedna je 360 milijardi funti (528 milijardi eura). Od pet najbogatijih Britanaca samo je vojvoda od Westminstera Gerald Cavendish Grosvenor rođen u Britaniji. Najbogatiji Britanac je vlasnik najveće svjetske čelične industrije Lakshmi Mittal, čije se bogatstvo procjenjuje na 19 milijardi funti.

Generalni zastupnik tvrtke Kia Motors za Hrvatsku Kia Motors Adria Group ponudio je akciju za prodaju automobila te korejske marke kojom jamči povrat novca u roku od četrnaest dana ako kupci ne budu zadovoljni njegovim vozilima. Kako saznavamo, akcija ‘Kia jamči zadovoljstvo’ ipak ne znači potpun povrat novca za kupljeni automobil. Naime, zastupnik će vratiti novac jedino ako je vozilo kupljeno gotovinom, a od uplaćenog iznosa kupcu će biti zaračunato 750 kuna za svaki dan upotrebe automobila. Dakle, može se reći da je riječ o malo skupljem rent-a-caru koji, osim toga, ne može potpuno iskoristiti jer je riječ o novom automobilu koji se prvi put koristi kilometara ne može voziti punom snagom s obzirom na to da nije napravljen prvi servis.

U Središnjoj depozitarnoj agenciji uskoro će se osnovati poseban fond namijenjen kompenzaciji gubitaka malih ulagača, što je u skladu s pravnom stečevinom EU. Na tržištu EU osigurava se kompenzacija gubitaka malih ulagača pod određenim uvjetima, do iznosa od 20.000 eura. Postupak naknade, objašnjavaju u SDA-u, pokreće se u slučaju kada brokerska kuća iz određenih skrivenih ili neskrivenih razloga ne može ispuniti svoje financijske obveze prema klijentima ili im ne može vratiti njihove vrijednosne papire koje brokerska kuća drži za račun klijenta, a istodobno ne postoji mogućnost da se u kratkom vremenu takva situacija promijeni.

Iako su takve odredbe unesene u zakone vezane uz tržište kapitala u svim zemljama EU, ipak, kažu u Agenciji, države članice nemaju jednaka zakonska rješenja. Zato još nije poznato kakva će konkretna rješenja biti primijenjena na domaćem tržištu, ali, suđeni prema najavama iz ureda čelnice SDA Vesne Živković, znat će se vrlo skoro, s obzirom na to da se već radi na koncipiranju kompenzacijskog fonda.