servisu pokraj Kopra u Sloveniji cijena je oko 1.500 kuna. Riječ je o posve neracionalnom određivanju cijene u Pazinu jer potrebni dijelovi stoje isto, a razlika u cijeni temelji se na količini radnih sati potrebnih da se posao obavi. Tako u servisu pokraj Pazina računaju šest sati, a u Kopru dva sata rada. Dodatni je apsurd što i u Kopru, gdje je naš čitatelj i servisirao automobil, zapravo rade pet sati, ali računaju kao da su radili dva sata, i to objašnjavaju svojom politikom rada. Cijena u servisu pokraj Pazina u ovom je slučaju nerealna jer se ne može podvesti čak ni pod teoriju o geografskom određivanju cijene jer je jedno mjesto od drugog udaljeno tek stotinjak kilometara.
U istraživanju tržišta kod potrošača treba provjeriti je li cijena elastična ili nije.
- Primjerice, prodajete li sladoled, morate misliti na dvije cijene skupine, djecu kojima cijena nije čimbenik u odlučivanju, ali i na roditelje, koji i te kako gledaju na cijenu – ističe Bailey, naglašavajući da je pri ulasku na neko tržište važno provjeriti koliko je cijena važan faktor pri odlučivanju među kupcima. Položaj lidera na tržištu kad je riječ o cijeni ima svoju negativnu i pozitivnu stranu.
Tržišni lider je kompanija na osnovi čijih se cijena uvijek određuje cijene konkurencije i značajno je najosjetljiviji u tom segmentu jer ga se može napadati nižom cijenom. Primjerice, HT, kao tržišni lider, ne može bez odobrenja nadležnih agencija spustiti cijene usluga jer bi tako izazvao poremećaj na tržištu, dok Tele 2 može svoju strategiju temeljiti na niskim cijenama, što i čini.
Krene li tvrtka s opcijom niže cijene, računajući na veći opseg prodaje, može se prevariti jer niska cijena ne jamči veću prodaju. Strategija tržišne penetracije ima upravo suprotnu logiku od precjenjivanja proizvoda jer očekuje da će niska početna cijena osigurati široku prihvaćenost na tržištu tako što će dovesti u pitanje lojalnost prema nekim postojećim brendovima. Primarni je cilj te strategije povećanje tržišnog udjela i opsega prodaje u odnosu na kratkoročnu maksimizaciju profita. Primjerice, Mazda 6 je na europsko tržište došla s objektivno preniskom cijenom i poslije je povisila jer je to bio jedini način da uđe na tržište. Međutim, velik je problem kod preniskih početnih cijena kako je poslije povećati. Lansiranje proizvoda na tržište i naknadno uvidanje da se krenulo s preniskom cijenom realna je opasnost posebno u slučaju posve novih proizvoda koji nemaju ni konkurenciju za uspoređivanje ni potrošače s već stvorenom potrebom.
