Odziva je bilo, ali agencija SAPARD u mnogim slučajevima nije mogla dati novac jer, primjerice, dokumentacija nije bila potpuna.
Kakva je bila iskorištenost sredstava SAPARD-a u novim članicama Unije? Prilično niska, između 20 do 25 posto. Htjeli bismo da kod nas bude viša.
Od ove je godine tri dosadašnja pretpristupna fonds zamijenio program IPA. U čemu je prednost? IPA je priprema za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova. Hrvatska će ulaskom u EU izdavati 500-tinjak milijuna eura na godinu za zajednički proračun Unije, odnosno mi ćemo izravno iz svog proračuna svaki mjesec uplaćivati taj novac u zajednički proračun Unije. S druge strane, da bi to nadoknadila, Hrvatska ima mogućnost apsorbirati godišnje do 1,5 milijardi eura iz fondova EU, odnosno triput više od onoga što će morati uplaćivati. Dakle, perspektiva je dobra, ali da bi se mogla u cijelosti ispuniti, hrvatska se administracija za to mora dobro pripremiti. IPA je novi instrument koji je EU uveo u novoj financijskoj perspektivi 2007. do 2013., a zbog nedostataka uočenih u programima PHARE, ISPA i SAPARD.
Što Hrvatska u sljedeće tri godine očekuje od IPA? Očekujemo iznose od 500-tinjak milijuna eura u tri godine. Trenutačno u postupku akreditacije pripremamo hrvatsku administraciju za korištenje IPA-ova pretpristupnog programa. Prije dva tjedna u Hrvatskoj je boravila savjetodavna komisija za IPA-ov program koja nam je dala određene savjete i smjernice u postupcima za akreditaciju. U pripremu IPA-ova programa uključeni su državni tajnici ministarstava mora, gospodarstva, poljoprivrede, zaštite okoliša, Središnjeg državnog ureda za strategiju i koordinaciju fondova EU i, naravno, Ministarstva financija.
Koja je vaša funkcija u tim pripremama? Na nama je odgovornost za postavljanje financijske strukture korištenja pretpristupnih fondova. To znači da sustav mora biti postavljen tako da budemo sigurni kad će se novac povući, da će se iskoristiti i uplatiti u pravu svrhu, odnosno za ono za što je predviđeno. Primjerice, ako je namijenjen gradnji infrastrukturnog objekta, morat će se osigurati sustav koji će omogućiti da se sredstva namjenski potroše za tu svrhu uza svu potrebnu kontrolu. Stoga je uloga Ministarstva financija priprema tog sustava.
Vjerojatno je i kontrola stroga kad je o tome riječ? Da, revizori EU provode vrlo detaljnu kontrolu, pa zato i ne možemo dobiti novac dok nismo posve sigurni u spremnost projekta. Prozirno kroz tri provjere sustava: prva je interna, za drugu angažiramo vanjske revizore te na kraju revizore EU. A sve tri revizije trebaju se uvjeriti da je sustav ispravno postavljen i tek tada možemo početi s ugovaranjem i korištenjem IPA-ovih sredstava.
Kad će se moći koristiti IPA-ova sredstva? U ovoj godini je rezervirano 139 milijuna eura, a novac će se povlačiti do kraja 2009. Zato je važno da se već ove godine akreditiramo da bismo mogli ugovoriti, a zatim dvije godine povlačiti ta sredstva.
Za što se može namijeniti taj novac? Primjerice, za infrastrukturne projekte u području prijevoza, zaštite okoliša i slično. Ako se želi graditi objekt namijenjen zaštiti okoliša, za tu svrhu može koristiti novac iz fondova Unije, a proračunski se novac treba angažirati u iznosu od 25 posto vrijednosti projekta. No, iako je država korisnica tog novca jer se koristi za objekt od općeg interesa, izvođači radova mogu biti domaće tvrtke, što pozitivno utječe na povećanje zaposlenosti, prihoda tvrtki i sl.