Home / Tvrtke i tržišta / FORUM je unaprijedio komunikaciju s poduzetnicima

FORUM je unaprijedio komunikaciju s poduzetnicima

Želimo da se gospodarstvo uključi u nedavno pokrenuto Sveučilište u Puli. To je možda i najsloženiji proces, ali o njemu u velikoj mjeri ovisi daljnji razvoj gospodarstva, povezivanje poduzeća, stvaranje što veće dodane vrijednosti i, u konačnici, podizanje ukupne konkurentnosti istarskoga gospodarstva.

  • Što biste istaknuli kao najjaču poruku Prvoga gospodarskog foruma Istre? – Pokazalo se i ovog puta da je zanimanje istarskih tvrtki za suradnju s javnim sektorom izrazito veliko, kao i zanimanje za to što javni sektor čini za razvoj gospodarstva. Sam dolazak nešto manje od 400 sudionika na skup te sudjelovanje svih ključnih tvrtki u Istri dovoljno je poruka. To je ujedno i rezultat činjenice da smo u proteklim razdobljima osobito pozornost pridavali privatnom sektoru i njegovim potrebama, te smo mu nastojali pogodovati kreiranjem ukupnog okruženja, različitim mjerama, programima i projektima. Forum je u stanovitom smislu logičan slijed tih nastojanja, u kojemu je komunikacija s poduzetnicima podignuta na višu i novu razinu. Poruku s vrha države dobili su i gospodarstvenici i mi. Nazočnost, sudjelovanje i upućene riječi pokrovitelja foruma predsjednika Stjepana Mesića i potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, u svojstvu izaslanika Predsjednika Vlade, na svoj su način odali priznanje istarskom gospodarstvu.

  • Kakve reakcije gospodarstvenika županije očekujete nakon foruma, odnosno kakve njihove akcije očekujete usmjerene razvoju Istre? – Reakcije su uslijedile neposredno nakon foruma. Iako su bile pomiješane s impresijama, s poduzetnicima je dogovoren niz sastanaka i inicijativa. Ono što možda najprije želimo jest da se gospodarstvo na svoj način uključi u nedavno pokrenuto Sveučilište u Puli. To je možda i najsloženiji proces, ali o njemu u velikoj mjeri ovisi daljnji razvoj gospodarstva, povezivanje poduzeća, stvaranje što veće dodane vrijednosti i, u konačnici, podizanje ukupne konkurentnosti istarskoga gospodarstva. Sljedeće što želimo jest da se gospodarstvenici još snažnije uključe u kreiranje mjera kojima potičemo gospodarstvo kako bi ono bilo što učinkovitije.

  • Gospodarski forum Istre posjetio je potpredsjednik Vlade. Jeste li pobliže razgovarali o budućnosti Uljanika i hrvatske brodogradnje općenito? Kakva će ona biti? – Privatizaciji Uljanika treba pristupiti vrlo obzirivo i treba postići konsenzus svih. Hrabri činjenica da je potpredsjednik Vlade javno obećao da do privatizacije Uljanika neće doći bez konsenzusa s Gradom Pulom i Istarskom županijom.

  • Prije šest mjeseci na sjednici Vlade u Poreču projekt Brijuni Rivijera dobio je zeleno svjetlo. Jeste li zadovoljni s radom na projektu od tada? – Projekt se realizira prilično usporeno, iako su svi priznali da je to najbolji projekt u Hrvatskoj koji je dosad javni sektor ponudio privatnom sektoru.

  • Nakon što je Pula, odnosno Istra dobila sveučilište, kao idući vaš cilj spominjalo se rješavanje lošeg stanja pulske Opće bolnice. Pregovarate li s premijerom Sanaderom o tome i kada će biti rezultata? – Loše stanje naše bolnice slično je drugima, ali važnije je da je Vlada donijela Odluku o gradnji nove bolnice u Puli, koja bi trebala početi u 2008. godini.

  • Nedavno je održan sastanak Jadranke euroregije na Brijunima. Što je tamo zaključeno i na koji je način dosad Istra imala koristi od vašeg predsjedanja regijom, koje su gospodarske koristi? – Na Brijunima je održana sjednica Izvršnog odbora Jadranke euroregije i konstituirano je nekoliko komisija: Komisija za turizam i kulturu, Komisija za proizvodne aktivnosti, Komisija za promet i infrastrukturu, Komisija za zaštitu okoliša i Komisija za ribarstvo. Na svakoj komisiji iskristalizirale su se potencijalno važne ideje i budući projekti od zajedničke koristi za sve regije na Jadranu. Ti će se projekti 11. lipnja ove godine predstaviti Europskoj komisiji u Bruxellesu i zatražiti potporu za njihovu realizaciju. Očekuje se da će vrijednost europskih programa namijenjenih Jadranskoj prekograničnoj suradnji od 2007. do 2013. iznositi oko 250 milijuna eura. Jadranka euroregija omogućit će i olakšati svrhovito korištenje tih sredstava, što neće biti samo korist za Istarsku županiju već i za ostale hrvatske jadranske regije, koje će, što je vrlo značajno, ući u sastav buduće statističke jadranske regije s namjenom korištenja EU sredstava.

  • Niste bili zadovoljni odlukom Vlade o decentralizaciji. Vaši bivši koalicijski partneri izrazito su nezadovoljni podjelom Hrvatske na tri statističke regije. Odgovara li ta podjela Istri? – Da, Istri jadranska statistička regija pogoduje iz više razloga. Jedna od njih je i prilično ujednačena struktura gospodarstva.

  • Koliko je tvornica kamene vune Rockwool u Pićanu važna za Istru i kako se nosite s prosvjedima građana budući da vaša stranka, a stoga i vi, podržavate taj projekt? Mislite li da će biti problema pri otvorenju tvornice u Rijunu i procjenjujete li da će vam zauzimanje za Rockwool štetiti na izborima? – Jako mnogo truda uložili smo u to da privučemo inozemna ulaganja u Istru. Rockwool je jedan od projekata, trenutačno najveće izravno inozemno ulaganje u Hrvatsku. Samo jedan podatak da će ukupni hrvatski izvoz porasti jedan posto, dovoljno govori koliko će se to odraziti na istarsko gospodarstvo. Riječ je o visokoj tehnologiji s velikom dodanom vrijednošću s novih 130 radnih mjesta i uključivanjem istarskih i hrvatskih tvrtki u samu gradnju i kasnije rad tvornice. Od samog početka priče o Rockwoolu, jedna je primjedba bila na dimnjak tvornice za koji smatram da je previsok. Budući da je Općina Pićan željela taj projekt, putem naše razvojne agencije operativno smo ga podržali. Na osnovi dokumentacije u čijoj je izradi sudjelovalo 20-ak znanstvenika i poštovanja svih procedura u stjecanju građevinske dozvole, inzistirat ćemo na neovisnoj kontroli utjecaja tvornice na okoliš, u prvom redu na zrak, koji prema istoj dokumentaciji treba ostati isti kao što je bio i prije. Poštujem oprečna mišljenja određenog broja građana, ali isto tako držim da su većim dijelom isprovocirani političkom opozicijom, koja prema slovenskom modelu Podobnika, pod svaku cijenu želi ući u Parlament, bez obzira na sredstva i posljedice.

  • U Regionalnom operativnom programu Istre istaknuto je da su poduzetnici premalo uključeni u razvojne projekte te da više angažmana pokazuju institucije. Kako mislite potaknuti poduzetnike da se uključe? – To je točno iz više razloga. Prvo, ROP je dokument javnog sektora i usmjeren na to da stvori okruženje za privatni sektor. Trenutačno smo u fazi razvijenih odnosa s privatnim sektorem, ali isto tako želimo da oni postanu još jači, za što je također potrebno određeno vrijeme. Kako se bude realizirala i dalje razvijala u prvom redu poduzetnička infrastruktura u obliku različitih istraživačkih centara, povezivanja poduzeća u klastere i slično, i poduzetnici će biti još više u doticaju s javnim sektorom i na taj će način biti uključeniji.

  • Nezaobilazno je gospodarsko pitanje Istarski ipsilon. Smatrate li da je potrebno i financijski opravdano graditi puni profil autoceste Rijeka-Pula? – U potpunosti. Prema evidenciji Bina Istre, godišnji promet je na razini od 5 milijuna vozila, s godišnjim rastom od 10 posto. Gotovo šest mjeseci, onih toplijih, Ipsilon je tijesan. Iako zračni promet ima svoj uzlaz, cestovni će još dugo za Istru biti žila kućica. Nakon realizacije svake dionice gradnje Ipsilona tijekom proteklih godina kako se ona puštala u promet mogao se uočiti porast prometa. Uzmemo li u obzir činjenicu da je Istra odsječena od ostatka države željeznicom, to je još manje upitno.

  • Istaknuta su četiri strateška cilja Istarske županije. Ostvarenju kojeg cilja ste najbliže, a za koji će trebati najviše vremena? – Sva ta četiri navedena strateška cilja artikulirana su istodobno pri izradi Regionalnog operativnog programa tijekom 2006. godine, stoga je potreba za njihovim ostvarenjem ujednačena i gotovo ravnopravna. Rekao bih da su to znatno dugoročniji ciljevi te da ćemo, primjerice 2010. moći govoriti o tome koliko je naše gospodarstvo konkurentnije u odnosu na 2007. godinu, koliko smo pogodovali razvoju ljudskih potencijala i što nadalje treba činiti, što smo sve poduzeli u vezi s pitanjem zaštite okoliša i očuvanju istarskog identiteta, koji nam isto jako mnogo znači za budućnost u Europi regija. Svaki od strateških ciljeva ima svoje prioritete i mjere koje u tom roku treba realizirati. U tom kontekstu istaknuo bih razvoj ljudskih potencijala, možda najslužebniji dio, s obzirom na to da nam je namjerena kreirati ga ovisno o potrebama gospodarstva i društva u cijelosti. Izrazito visoka ulaganja planirana su u infrastrukturu namijenjenu zaštiti okoliša.