Danas tvrtka Geoarheo ima četiri stalna zaposlenika. Zajednički im je cilj očuvati baštinu, ali i učiniti istraživanja atraktivnijima, medijski ih popratiti kako bi doprla do šire javnosti i na taj način postala važan dio hrvatske turističke ponude. Primjerice, prošle je godine na Pagu u turističkoj sezoni više od tisuću turista posjetilo malu ali arheologijom bogatu uvalu Caska.
Jednom kad je nalazište istraženo, treba ga staviti u turističku funkciju i tako poticati održivi razvoj – objašnjava Skelac.
Koliko stoji takva istraživanja i tko ih plaća? Da bi se utvrdila cijena, valja procijeniti količinu posla, veličinu ekipa (arheologa, geologa, tehničara, fotografa, crtača i radnika). Načelno se može reći da arheološki radovi investitore stoe od 1,5 do 5 posto vrijednosti ukupne investicije. Georadarska istraživanja obično stoe oko 15 kuna za kvadrat s PDV-om. Primjerice, navodi Skelac, površina od 300 kvadrata dubine dva metra, koju su u Osijeku iskopavali mjesec dana s ekipom od 12 ljudi, stajala je 100.000 kuna. Tvrtka Geoarheo 2006. godine radila je geofizička istraživanja prije gradnje splitske rive, što je stajalo oko 40.000 kuna. Iste godine Skelac i njegova ekipa istraživali su ostatke rimske vile kod Novalje na Pagu.
Problemi ove mlade arheološke tvrtke postoje, ali nisu nepremostivi. Osim što im je nesigurna budućnost kao i drugim malim privatnim tvrtkama, terenski je rad vezan uzah suhi dio godine, a zaposlenicima treba davati plaću cijele godine. Javlja se i problem s povjesničarima i povjesničarima umjetnosti koji se ponekad upuštaju u arheološka istraživanja a nisu dovoljno stručni da bi sve obavili kako treba, jer je riječ o tehnički vrlo zahtjevnim procedurama kod kojih je svaki detalj važan a naručitelji, naravno, nisu uvijek toga svjesni. Što se konkurencije tiče, zasad nema problema.
