Riječki portal svakodnevno posjeti 2.200 građana koje prilično zanima stanje gradskog proračuna, ali i podaci o vlastitim zaduženjima u sustavu objedinjene naplate troškova stanovanja.
Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj koji je razvio elektronički način interne, ali i eksterne komunikacije uz pomoć projekta poznatijeg kao e-poglavarstvo ili, poslije, e-grad. Danas se Rijeka iz digitalnoga razvija u smjeru inteligentnoga grada.
Riječ je o projektu digitalizacije rada gradske uprave koji je riječko poglavarstvo počelo realizirati 4. listopada 2005. održavši premijernu sjednicu ‘bez papira’ i uz pomoć računala. Prednosti takva načina suvremene komunikacije pokazale su se vrlo brzo. Dok je gradonačelnik Vojko Obersnel boravio na službenom putovanju u Kini, u riječku su upravu dostavljeni dokumenti na koje je žurno trebao staviti svoj potpis. Gradonačelnik je u Kini otvorio prijenosno računalo, pregledao materijale, stavio digitalni potpis te ‘papire’ odmah prosljedio riječkoj ekipi koja ih je objavila na svom portalu. Iz vizure novinarske prakse takva je komunikacija u kriznim situacijama doista hvalevrijedna.
Procijenilo se da je 30-ak posto građana informatički sposobno koristiti se gradskim uslugama uz pomoć nove tehnologije. Da bi se stvarala, kojima je otežan dolazak u gradsku upravu ili mjesni odbor, omogućilo lakše komuniciranje, grad je organizirao besplatne tečajeve rada na računalu i služenja e-informacijama.
Pogodnosti elektroničke komunikacije višestruke su, a u konačnici građani uz pomoć web servisa dobivaju potpun uvid u faze obrade svojih podnesaka. Osim što se tako znatno ubrzava postupak, smažuje se i mogućnost korupcije. Na takvim projektima, naime, inzistira i Europska unija, a e-poglavarstvo Rijeke prvi je takav projekt koji je profunkcionirao u Hrvatskoj.
Primijenjena rješenja omogućuju gradovima i županijama upravljanje svim vrstama nestrukturiranih sadržaja (dokumentima, audio i videozapisima, SMS-om…) s nekoliko različitih modula.
Svi procesi u gradskoj upravi odvijaju se isključivo uz uporabu digitalnih sadržaja koji se nakon unosa u dokumentacijski sustav obrađuju, digitalno potpisuju i arhiviraju ili uništavaju, ovisno o pravilu. Samo od ožujka 2005. do ožujka 2006. obradilo se više od 26 tisuća neupravnih materijala.