Ohrabreni novi ulagači

Povećanje cijene Inine dionice ohrabruje nove ulagače i već je sada jasno da će zanimanje za ulaganje u T-HT-ove dionice premašiti ono za Inine. Procjenjuje se da bi se u kupnju dionica domaćih telekomunikacijske kompanije moglo uključiti oko 70.000 građana.

Takav rast cijene Inine dionice već ohrabruje nove ulagače u dionice T-HT-a, čijih bi se 20 posto trebalo na burzu uvrstiti u jesen. Već je sada jasno svim analitičarima, pa i Vladi, da će interes za ulaganje u T-HT-ove dionice premašiti onaj za Inine. Procjenjuje se da bi se u kupnju dionica domaćih telekomunikacijske kompanije moglo uključiti oko 70.000 građana. Oko 44.000 ih se uključilo i u kupnju Ininih dionica, no tada se prodavao i manji udjel, od 15 posto.

Prvi je kvartal na Zagrebačkoj burzi prema dobivenim podacima također bio rekordan prema prometu vrijednom 4,9 milijardi kuna. Takvi su pokazatelji ‘natjerali’ ulagače u dioničke fondove, čija se imovina u tri ovogodišnja mjeseca udvostručila u odnosu na kraj prošle godine. Ili kako dio analitičara tumači interes za ulaganjem u dioničke fondove gura cijenu dionica na više. U istom se razdoblju imovina u svim fondovima povećala šest milijardi kuna, dok je tijekom cijele prošle godine to povećanje bilo 6,7 milijardi kuna. Prema posljednjim podacima imovina u otvorenom investicijskim fondovima vrijedna je 21,7 milijardi kuna.

Ne treba zanemariti ni trgovinu obveznicama na burzi. Od državnih obveznica najviše se trguje kunskima, a od korporativnih onima HEP-a. Tvrtke se i dalje nastavljaju zaduživati na burzi. Ovaj su mjesec komercijalne zapise izdale Plodine.

No vjerojatno će sljedećih dana veći interes zaokupiti državna obveznica s dospijećem 2015, čijom cijenom netko manipulira, a kako se čuje, riječ je o jednom mirovinskom fondu. Upravo bi na takvom primjeru trebala reagirati Hanfa, jer mirovinski fondovi ipak drže značajna i tuda sredstva. I u ovom broju Investicijskog vodiča moramo ponoviti da nekretninski fondovi imaju sigurnu budućnost u našoj zemlji. Ovaj mjesec predstavljen je novi nekretninski fond Mediteraninvesta, a osnivanje novog najavljuje i društvo Quaestus.

Zadovoljstvo je i na strani državnih financija. Prema konačnim podacima za prošlu godinu proračunski je deficit na planiranoj razini od tri posto, a prihodi u proračunu rastu. Taj se trend nastavio i početkom ove godine. I rast BDP-a veći je od očekivanja, 4,8 posto. Manji je, pak, od očekivanja deficit na tekućem računu platne bilance, no ipak prilično zabrinjavajući uz prognozu njegova rasta, što procjenjuje većina analitičara. Među njima je i MMF, koji je za Hrvatsku ove godine predvidio manjak na računu platne bilance od 8,3 posto, a na 7,8 posto BDP-a u godini poslije. Fond nam prognozira i usporavanje rasta BDP-a. Prema posljednjim podacima za veljaču inflacija je na najnižoj razini od 1,2 posto.

Banke, pak, i dalje smišljaju kako izbjeći mjeru Središnje banke o ograničenju rasta plasmana na 12 posto i poskupljenju izvora financiranja izvana, zbog rasta kamate ECB. Ovaj mjesec neke su poslovne banke odlučile potaknuti povećanje na strani pasive povećanjem kamata na štednju. Ipak, riječ je o kratkoročnim izvorima, stoga će ponovno najveću korist od takvih izvora imati velike banke.