uspjeli saznati je li to i učinjeno. I iako četiri do pet posto manipulacije cijenom nije toliko mnogo, kao što to zna biti kod dionica, ipak, kod obveznica je riječ o mnogo većim iznosima, koji se mjere u milijardama.
Inače, investicijski i mirovinski fondovi trgovanje na kraju dana prijavljuju Hanfi i znatnoj promjeni cijene obveznice ona se katkad ne uračunava u izračun konačnih rezultata za pojedini fond. Zato je vrlo neobično da Hanfa nije ranije uočila takve promjene s državnom obveznicom kad su je uvidjeli ostali sudionici tržišta.
To što se događa na tržištu obveznica, a sigurno pod utjecajem institucionalnog ulagača, nipošto ne govori o profesionalnom ponašanju, kažu neki od sudionika tržišta. U AZ-u i PBZ CO-u, društvima za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, kažu da ni njima nije jasno zašto netko inzistira na kupnji instrumenta s manjim prinosem, a duljim dospjećem.
No također, izuzme li se samo želja za prevlašću na tržištu uz pomoć umjetnog napu- havanja cijene, a što istodobno smanjuje prinos, ni ulagači u fond ne mogu biti zadovoljni jer će i oni zbog više cijene kupiti manje udjela, a pritom imati manji prinos. A riječ je o svima koji izdvajaju novac za buduće mirovine, pa je zato još nerazumljivije takvo upravljanje tuđim novcem, a ponajprije zbog vlastitog cilja. Možda bi se i država trebala zabrinuti, jer ona ide u skora izdanja kunskih obveznica, a takva slika prinosa mogla bi odvući ulagače. Iskrivljena slika prinosa mogla bi brigu zadati i novim korporacijskim izdanjima obveznica.
