Home / Financije / Kriminal Krivotvorena kovanica od dva eura

Kriminal Krivotvorena kovanica od dva eura

Da i u ‘djelatnosti’ krivotvorenja novca ima neobičnih događaja svjedoče dva prošlotjedna prijedloga, oba uočena u Zagrebačkoj banci. Prvi se odnosi na krivotvorenje kovanica (!) eura, kad je 34-godišnji T. M. s Raba u Poslovnici Zagrebačke banke u Karlovcu još 14. ožujka, među ostalima, promijenio i kovanicu od dva eura. Prema tek sad objavljenim rezultatima vještačenja utvrđeno je da je kovanica krivotvorena, i to na ne odveć kvalitetan način. Zasad nije poznato koja bi tehnologija osigurala isplativost takva krivotvoriteljskog pothvata, kao i može li se očekivati u optjecaju veća količina takvih lažnih kovanica eura.

U istom policijskom priopćenju iz Centra za kriminalistička vještačenja navodi se i kako je utvrđeno da je Karlovačka banka u sklopu vrijednosne pošiljke dostavila Zagrebačkoj banci i jednu krivotvorenu novčanicu u apopenu od 200 eura. Za razliku od kovanice, vještaci za novčanicu kažu da ubrajaju u vrlo kvalitetne krivotvorene.

Ina je za 11. svibnja sazvala Prvu godišnju skupštinu nakon inicijalne emisije dionica kojom je baza dioničara kompanije proširena na čak 45.000, uglavnom malih dioničara. Odabir mjesta održavanja skupštine pokazuje, međutim, da Uprava kompanije ne očekuje preveliki odaziv novih vlasnika. Naime, sportska dvorana Dražena Petrovića, u kojoj bi se skupština trebala održati, može primiti do 6.000 posjetitelja. Mali dioničari mogu biti zadovoljni dosadašnjom zaradom od 100 posto na cijeni dionica pa neisplata dividende neće izazvati veće nezadovoljstvo. Koliko će dioničara nazočiti glavnoj skupštini, znač će se već 30. travnja, kada istječe rok za prijavu.

Iako je oko privatizacije vukovarskog Vupika u trećem krugu vladao prilični optimizam, Hrvatskom fondu za privatizaciju nije stigla nijedna ponuda, a zainteresirani sada kažu da je takav raspored ipak bio očekivan. Glavni razlog zbog kojega su potencijalni kupci odlučili pričekati četvrti krug i prodaju prema posebnim uvjetima, odnosno za jednu kunu uz preuzimanje nepodmirenih obveza tvrtke i zadržavanje zapošlenih, novi vlasnik treba preuzeti prevelik teret obveza uz nejasne podatke o imovini i dugovanjima poduzeća, što potencijalne kupce dovodi u stanje nesigurnosti.

Osim toga, oprez i nevoljnost kupaca može se objasniti i time da ne žele kupiti poljoprivredni kombinat u državnom vlasništvu pod znatno nepovoljnijim uvjetima nego što su se prodavali drugi kombinati. Sama cijena od 70,6 milijuna kuna (popust od 80 posto u odnosu na nominalnu vrijednost ponuđenog udjela u temeljnom kapitalu) navodno nije bila prepreka prodaji koliko to što država Vupiku, iako je razrušen u ratu, nije otpisala ratnu štetu koja se, prema nekim procjenama, kreće oko 150 milijuna kuna, ali s kamatama iznosi i mnogo više. Osim toga, postoje i dodatne obveze prema državi za koje se ne zna kako će se riješiti s potencijalnim kupcem, a još se nije riješilo ni pitanje dobivanja prioritetne koncesije za 6.800 hektara zemljišta na 30 godina, čime bi se novim vlasnicima pružila određena sigurnost. Nedoređena formulacija prema kojoj bi kupac trebao ponuditi program i jamstva za podmirenje obveza, a bez daljnjeg preciziranja, također pridonosi općem dojmu netransparentnosti.

U trenutačnom poslovanju Vupika troškovi za plaće 900 zapošlenih velik su problem jer po visini odgovaraju gotovo polovini prihoda. Dakle, osim 70 milijuna kuna, koliko bi novi vlasnik u.

Na sjednici proširenog sastava Hrvatske udruge poslodavaca, odnosno njezina Vijeća članova, koja se održala u Hotelu Antunović, na vidjelo je izazvao razmimoilaženje u koordinaciji organizacijskih aktivnosti između predsjednika Udruge trgovaca naftne i naftnih derivativa pri HUP-u Tomislava Antunovića i Đure Popijača, glavnog direktora HUP-a. Naime, iako su novinari dobili poziv od PR odjela Hotela Antunović Zagreb da prisustvuju toj sjednici, njihov je dolazak primljen s velikim iznenađenjem jer voditeljica Odnosa s javnošću HUP-a Ljiljana Hećimović o pozivu ništa nije znala. Da bi izbjegla daljnju neugodnost i tako pokušala prikriti propust u organizaciji, u više je navrata objasnila da je riječ o sjednici zatvorenog tipa, koja se stoga počela održavati tek nakon odlaska novinara. Iako je jedna od HUP-ovih misija senzibiliziranje hrvatske javnosti za njegove aktivnosti u stvaranju poticajne poduzetničke klime, neće se znati o čemu se raspravljalo na toj sjednici.

Austrijska kompanija Bewag prošli je tjedan objavila kupnju dva najveća hrvatska kabelska operatera DCM-a i Adriatic Kabela, a u javnosti su se pojavile glasine da to nije kraj Bewagovih akvizicija u Hrvatskoj. Navodno je sljedeća meta Wimax Telecom, kompanija u vlasništvu istoimene austrijske tvrtke. Werner Kasztler, član uprave Wimax Telecom, demantirao je da tvrtka pregovara s Bewagom o prodaji hrvatske tvrtke kćeri. Wimax Telecom i Bewag pregovarali su, ali o prodaji Wimaxovih operacija u austrijskoj pokrajini Burgenland. Inače, dvije tvrtke dobro suraduju pa u Wimax Telecomu ne odbacuju mogućnost suradnje i u Hrvatskoj.

Direktor Gastro Grupe mr. Đuro Horvat u zadnjih je desetak dana dogovorio dva vrlo značajna sporazuma koji će članicama Gastro Grupe omogućiti još snažniji prodor u manje tvrtke. Prvo je s Cehom ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a dogovorio da će Ceh svojim članovima ponuditi i promovirati usluge koje nudi Gastro Grupa, pri čemu korisnici obrtničke kartice ujedno postaju i Gastro partneri. Nakon toga je Horvat sklopio ugovor o poslovnovoj suradnji s Podravkom i Nacionalnom udruženom obiteljskih i malih hotela, kojim je Gastro Grupa izabrana za preferencijalnog distributera Podravkih proizvoda članicama Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, koja ima više od sto članica.

Prije nekoliko dana istekao je rok ponude za preuzimanje Varteksovih dionica koju je Fima Validus objavio potkraj veljače. Iako se nakon isteka tog roka udjel Fime u Varteksu povećao neznatnih 0,15 posto, njezin predsjednik Uprave Milan Horvat može time biti i više nego zadovoljan. Fima je, naime, u ponudi za preuzimanje dioničarima Varteksa za svaku otplaćenu dionicu ponudila cijenu od 87,01 kuna, što je u trenutku objavljivanja ponude bilo 50-ak posto vrijednosti koju je dionica Varteksa imala na burzi. Dok je rok ponude istekao, ta je dionica već došla do 230 kuna. Tako su prikupljene 2.334 dionice po 87,01 kunu sa svim pristojan rezultat, to više što bi se već u ovom trenutku Fimin ulog u njih na tržištu mogao utrostručiti.

Početkom ove godine na snagu su stupile jedanaeste izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Za te je izmjene ministar financija Ivan Šuker tvrdio da su donijele pravedniju raspodjelu poreznih prihoda. No, u članku ‘Kako se dijele prihodi od poreza i prireza na dohodak’ u novom broju newslettera Instituta za javne financije djelatnica te kuće Mihaela Bronić tvrdi da je nemoguće kvalitetno analizirati učinak raspodjele poreza i prireza na dohodak budući da Ministarstvo financija ne objavljuje podatke o tome koliko je u svakoj općini ili gradu ostvareno poreza i prireza na dohodak te kome je pripao koji dio tog prihoda. Stoga bi, smatra Bronić, Ministarstvo financija trebalo objaviti podatke o ostvarenoj raspodjeli poreza na dohodak među različitim razinama vlasti i objasniti način raspodjele.

Bronić također upozorava na to da je Zakon koji regulira tu problematiku teško razumljiv jer se od 1993., kad je donesen, mijenja 11 puta, a ne postoji njegova pročišćena verzija. Dio, pak, Zakona koji se odnosi na raspodjelu poreza na dohodak u posljednjih se šest godina mijenjao šest puta.