Tržište zrakoplovnih prijevoznika u Hrvatskoj još uvijek nije zasićeno i pritisk niskobudžetnih operatera vrlo je velik. Stručnjaci procjenjuju da u zračnom prometu Hrvatske low cost kompanije imaju udjel od oko 15 posto, dok još uvijek većinu tržišta dijele redovne zrakoplovne linije i čarteri. Low cost kompanije htjele su se svojedobno ‘ponašati’ kao čarteri i zakupljivati kapacitete u zrakoplovu za veće grupe, ali tu operatori i čarteri, koji uglavnom imaju veći kapacitet zrakoplova, u Hrvatskoj su tu bitku dobili iako je neizvjesno kako će se tržište u budućnosti razvijati.
U zadnje dvije godine svako malo uvode se nove jeftine linije i dolaze novi operateri, a potražnja uglavnom prati ponudu. Prva niskobudžetna kompanija koja je ‘ušla’ u Hrvatsku bio je 2004. godine Germanwings, čiji čelnici u sjedištu tvrde da su iznimno zadovoljni svim rutama prema Hrvatskoj te da najviše letova imaju prema Zagrebu, ujedno najprofitabilnijoj ruti. Prve godine djelovanja u Hrvatskoj Germanwings je preveo oko 40.000 putnika, dok je uvođenjem novih linija prema Dubrovniku ta brojka premašila 200 tisuća, s 80 posto popunjenosti. Danas Germanwings leti prema Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Zadru.
Low cost letovi namijenjeni su isključivo individualnim putnicima, mladoj klijenteli koja često na licu mjesta nakon leta odlučuje o krajnjoj destinaciji i smještaju. Veliki nedostatak niskobudžetnih kompanija u Europi je to što imaju ugovore uglavnom sa zračnim lukama koje su udaljene od središta gradova i ostalih aerodroma za transfere, ali većina njih uvodi povoljne shuttle autobuse kojima prevoze putnike do središta gradova. Prema riječima predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija Ivana Pukšara, većina low cost putnika nakon slijetanja odlučuje se za rent a car usluge, i na taj način obilazi više mjesta neke destinacije.
-
Glavni motiv takvih putnika je niska cijena i jednako kao što neki putnici ‘šparaju’ na cijeni avionske karte kako bi više novca potrošili na smještaj, tako ima i onih koji štede i na cijeni leta i na cijeloj destinaciji. Nedostatak low costa je što se zrakoplovna karta, da bi bile jeftine kao što piše u katalogu, a uglavnom je riječ o 19 eura, mora rezervirati mjesečima unaprijed, inače košta gotovo jednako kao i redovna linija. Pukšar tvrdi da globalno cijene zrakoplovnih karata sve više posklapljaju zbog raznih događaja na tržištu zrakoplovnih kompanija, posebice u SAD-u, gdje su poskupele za 15 posto, ali ipak smatra da će se velike kompanije prije prilagoditi cijenama low cost operatera nego obrnuto.
-
Putnici koji putuju low cost zrakoplovima šaroliko su društvo. Jedan dio njih poslovni su ljudi i stranci koji su u Hrvatskoj kupili nekretnine, pa nerijetko vikendom dolaze na odmor, a drugi dio su turisti koji se žele osjećati slobodnijima, nevezanim uz turističke grupe i koji su voljni obilaziti više mjesta na jednoj destinaciji i trošiti novac. Ryanair i Wizz Air imaju i turističke službe koje se bave rezervacijom hotelskog smještaja, čime putničke agencije gube svoj dio kolača. No, globalni trend u EU je da se svi okreću individualnim putnicima te da je 40 posto sjedala u zrakoplovu namijenjeno njima, a ne putnicima s aranžmanima. Tu low cost prijevoznici vide svoju priliku, što se vidi u Španjolskoj i Italiji, s kojima se Hrvatska brojem korisnika low cost usluga još ne može usporedivati – govori Pukšar.
Iako svaka morska destinacija ima svoje prednosti i profitabilna je, low cost kompanije najčešće ‘ciljaju’ prema Zračnoj luci Zagreb, dok Pleso, pak, za sada ne želi pregovarati s ostalim kompanijama, već je stao na dva ugovora – s Wizz Airom i Germanwingsom.
- Wizz Air želi pojačati promet prema Zagrebu, kao i ostali operateri, koji su vrlo zainteresirani za hrvatsku metropolu, ali ZL Zagreb ima karakter drukčiji od ostalih aerodroma kao i ograničenost kapaciteta. Matična sma luka Croatia Airlinesa, koji nema toliko interesa prema morskim zračnim lukama kao što ima prema Zagrebu, pa samim time se na moru otvara i tržište za low cost operateru. Mogli bismo imati više prometa s low cost operaterima, ali mrežni su nam prioritet. Dok low cost podrazumijeva putovanje od jedne do druge točke, mrežni operateri poput CA ipak su spojeni s mnogo više destinacija i interkontinentalnih letova. Osim toga, troškovi zračne luke nalaze se u cijeni zrakoplovne karte, pa nam nije u interesu da surađujemo s previše niskobudžetnih prijevoznika koji su oslobodeni dodatnih troškova – ispričao je Boško Matković, direktor zagrebačke zračne luke.
Low cost kompanije imaju i nešto suženju listu usluga koje im pruža ZL Zagreb. Od standardne 104 usluge, low cost zrakoplovi imaju pravo na njih 50-ak, s tim da su glavne usluge iste. Tako na primjer low cost zrakoplovi slijeću i parkiraju zrakoplove u blizini zračne luke, čime se smanjuju troškovi transfernih autobusa.