Izvoz porastao 18 posto, a uvoz 16 posto

Od 146 kompanija, 80 ih je zabilježilo pad ili stagnaciju prihoda iz inozemstva u odnosu na 2005. Samo 17 od 146 poduzeća nije uopće imalo prihode od prodaje u inozemstvu, a sve su tvrtke ondje lani zajedno ostvarile 32,6 milijardi kuna prihoda, odnosno trećinu ukupnih poslovnih prihoda.

Jedino izvoz može spasiti hrvatsku ekonomiju od mračnih globalizacijskih sila, a Hrvatska već godinama premalo izvozi i previše uvozi. Takve se teze već godinama ponavljaju bez ikakvih promjena, stoga i nije čudno da je izvoz postao dosadna i zamorna tema koju, međutim, reda radi, spominju svi, od političara i stratega do oporbenih ekonomista. Mantra o nužnosti izvoza u izbornoj je godini iskorištena u obliku izvozne ofenzive, skromnoga Vladina projekta koji ne izaziva nikakve kontroverze upravo zato što se od njega ne očekuju radikalne promjene stanja koje već godinama prikazuje domaća statistika. Gledajući grafikon koji pokazuje rast izvoza i uvoza u posljednjih pet godina, doista se čini da se ništa posebno ne događa: i izvoz i uvoz rastu, no izvoz nikako da smanji zaostajanje za uvozom. Izostanak pozitivnog ili negativnog trenda teško je uočljiv i iz usporedbi stopa rasta. Izvoz je brže rastao od uvoza 2006. i 2004., a uvoz od izvoza 2002., 2003. i 2005. godine. Tako posljednje četiri godine izvoz i uvoz svake godine zamjene mjesta prema tome koja brojka brže raste. Problem je što izvoz, čak i kad se brže povećava u postocima, u apsolutnom iznosu ne može konkurirati uvozu. Lani je tako izvoz bio veći osam, a uvoz 15 milijardi kuna.

Nešto dinamičnija slika izvoza dobiva se analizom izvoznih rezultata hrvatskih kompanija u prošloj godini. Među pet tvrtki s najvećim povećanjem prodaje čak su tri Končarove tvrtke, što ohrabruje jer je riječ o izvozu tehnološki naprednih proizvoda. Dosad je jedini predstavnik u toj kategoriji uglavnom bio Ericsson Nikola Tesla. Drugo iznenađenje je visok plasman proizvođača keksa i čokolade IPK Kandita, koji je lani utrošio prihode od prodaje u inozemstvu. Listom najuspješnijih izvoznika ipak dominira Ina, čiji je izvoz lani profitirao od viših cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu.

Ipak, kao i na nacionalnoj razini, statistika na temelju poslovnih rezultata 146 tvrtki koje kotiraju na burzi nije previše optimistična. Od 146 kompanija, 80 ih je zabilježilo pad ili stagnaciju prihoda iz inozemstva u odnosu na 2005. Pliva je jedna od rijetkih tvrtki koje su završile na obje liste: druga je na popisu kompanija s najvećim prihodima iz inozemstva (4,9 milijardi kuna) i ujedno tvrtka s najvećim padom prihoda u 2006. (od 649 milijuna kuna). Ima, međutim, na listama koje objavljujemo i pozitivnih statističkih podataka. Samo 17 od 146 poduzeća nije uopće imalo prihode od prodaje u inozemstvu, a sve su tvrtke zajedno ostvarile 32,6 milijardi kuna prihoda, odnosno 33,3 posto ukupnih poslovnih prihoda.

Većina pokazatelja ukupne vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske ne daje razloga za posebni optimizam s gledišta gospodarskog rasta i zapošljavanja, poglavito u usporedbi s većinom zemalja CEE-a koje su se pridružile EU u posljednjem valu proširenja – smatra Đuro Popijač, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Javno dostupne informacije i podaci pokazuju da je vrijednost izvoza u 2006. u odnosu na 2005. povećana 18,3 posto, a vrijednost uvoza 15,8 posto. To je utjecalo na poboljšanje pokrivenosti izvoza uvozom s 47,4 posto na 48,3 posto.

Međutim, zbog gotovo dvostruko većeg uvoza od izvoza iz prethodne godine ostvareno je povećanje vanjskotrgovinskog deficita od 13,5 posto, koji je iznosio rekordnu 11,1 milijardu američkih dolara. Posljedično je došlo do blagog povećanja udjela vanjskotrgovinskog deficita u BDP-u s 25,5 posto na 26 posto 2006. – kaže direktor HUP-a i dodaje da se 60-ak posto povećanja izvoza odnosi na rast izvoza brodogradnje, plina iz sjevernog Jadrana u Italiju, hrane i pića te naftnih derivata i metala.

Povećanje cijene fosilnih goriva pozitivno je utjecalo na povećanje izvoza plina i naftnih derivata, a rast izvoza brodogradnje govori o dobroj popunjenosti navoza, ali i važnosti brodogradnje u ukupnom hrvatskom robnom izvozu – zaključuje Đuro Popijač.

Najveća domaća naftna tvrtka Ina zasigurno je najviše profitirala na izvozu ove godine. Zašluga je to poglavito velikog skoka cijena nafte i naftnih derivata u svijetu, što je utjecalo i na cijene naftnih derivata, koje Ina izvozi uglavnom u regiju. Tako je početkom kolovoza 2006. cijena barela nafte dosegla rekordnih 78 dolara, no do kraja godine pala je na razinu ispod 60 dolara po barelu. U prosjeku je nafta tipa Brent na sredozemnom tržištu lani bila skuplja 19 posto u odnosu na 2005. Ina je zbog toga zabilježila i porast rafinerijskih marži pa je sve to rezultiralo višim cijenama na izvoznim tržištima. Inina izvozna pozicija nije, međutim, posve sigurna, a glavna prepreka većem rastu izvoza tehnološka je zastarjelost rafinerija.

Više zemalja u Istočnoj Europi uvodi najviše europske standarde kvalitete goriva kakva trebaju modernim vozilima, a goriva najviše kvalitete Ina još ne može masovno proizvoditi u svojim rafinerijama u Rijeci i Sisku. Jedina iznimka je BiH, koji je odlučio dopustiti prodaju goriva niže kvalitete da bi omogućio poslovanje svojoj rafineriji u Bosanskom Brodu, ponovno otvorenoj ove godine. S obzirom na to da je jedino na bosanskohercegovačkom tržištu Ina zabilježila veći rast izvoza, vijest o pojavi domaće konkurencije nije dobra za izvozne planove kompanije. Takva nesigurna situacija potražat će sve do 2011., kad se predviđa završetak tehnološke obnove dviju Ininih rafinerija.

Da se zbroje izvozni rezultati sve tri kompanije holdinga Končar koje kotiraju na burzi, Končar bi se s prihodom iz inozemstva od 1,26 milijardi kuna našao na četvrtome mjestu, pri čemu bi pretekao Ericssonu Nikolu Teslu. Predsjednik Uprave Končara i predsjednik udrženja izvoznika Hrvatski izvoznik Darinko Bago tvrdi da ne postoji posebno objašnjenje za tako uspješno Končarevo poslovanje preko granice.

Prodaja nam se lani povećala 30-ak posto. Na domaćem je tržištu na porast najviše utjecao tramvaj, međutim, na domaćem smo tržištu imali povećanje koliko i u izvozu. Prije nekoliko godina proizveli smo 400-kilovoltne trafostanice za Ernestinovo; to je bio novi koncept trafostanica. Rezultat toga je da smo danas u svijetu dosta zastupljeni na tržištu trafostanica. Trenutno opremamo i 10 do 12 hidroelektrana u svijetu. Na tržišta susjednih zemalja, posebno Srbije, snažno prodiremo bijelom tehnikom. Raste i područje prijevoza, u kojem smo prisutni na područjima BiH, Srbije, Rumunjske (ondje imamo i zajedničko poduzeće za područje električnih tračničkih vozila) itd. Sve je to rezultat prijašnjeg napora i rada koji se akumulirao prošle godine – objašnjava predsjednik Uprave Končara.

Tvrtka ove godine planira prodaju zadržati na manje-više istoj razini, ali Darinko Bago upozorava da je važno znati kako se poslovi odvijaju u Končarevoj branši: jedna hidroelektrana gradi se tri godine, ali se realizacija računa samo u godini u kojoj se izvrši primopredaja. Dakle, lani nismo napravili ništa revolucionarno, nego su se igrom slučaja poklopili veliki ugovori u Hrvatskoj (prije svega tramvaj) i nekoliko trafostanica i hidroelektrana u svijetu. Činjenica je, međutim, da je Končar jedna od rijetkih domaćih tvrtki koja svoje proizvode ne tretira kao domaće i strane, nego sve radimo s međunarodnim standardima. Dakle, proizvod koji izrađujemo može se prodati bilo gdje u svijetu gdje se primjenjuju takvi standardi.

Izvozni rezultati kompanija koje kotiraju na burzi mnogo su bolji od prosjeka cijelog gospodarstva. Tako je, dok 89 posto tih kompanija ima neke prihode iz inozemstva, u cijelom gospodarstvu samo 18 posto izvoznika; za usporedbu, uvoznika je više od 20 posto.

Pred hrvatskim robnim izvozom brojni su izazovi u idućem razdoblju. Jedan od najvećih zasigurno je ubrzanje strukturnih promjena u cijeloj industriji, a napose u njezinu izvozno orijentiranom dijelu u procesu internacionalizacije ukupnoga hrvatskoga gospodarstva. Važna je pretpostavka za to daljnje stvarno poboljšanje poslovne, poduzetničke, a poglavito investicijske klime za nova ulaganja, osobito u proizvodnju s visokom dodanom vrijednošću. Poslodavci u Hrvatskoj promiču i zalažu se kvalitetniji poslovni okoliš zasnovan na rasterećenju gospodarstva, povećanju sveukupne pravne sigurnosti poslovanja, većem doprinosu istraživanja, razvoja i inovacija, rastu gospodarstva, smanjenju birokratskih prepreka na svim razinama javne uprave, rastu konkurentnosti radne snage te efikasnijoj javnoj upravi, pravosuđu, javnom sektoru u cjelini i javnim poduzećima.

Kao faktor pozitivnog utjecaja na hrvatski izvoz predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago izdvaja Hrvatsku banku za obnovu i razvoj i njene aktivnosti u financiranju izvoznih programa malog i srednjeg poduzetništva. Niz malih i srednjih poduzeća se zbog toga našao u poziciji da može izvoziti. Međutim, i dalje imamo problem rasta uvoza u apsolutnim iznosima. Ne treba sprječavati uvoz, nego uvoz nekvalitetnih proizvoda, a tu smo mi, nažalost, neselektivni pa uvozimo velike količine nekvalitetnih roba koje guše domaću proizvodnju. To se prije svega odnosi na robu iz dalekoistočnih zemalja i o tome bi trebalo voditi mnogo veću brigu – upozorava Bago.

Prošlogodišnja statistika financiranja izvoza u HBOR-u ne pokazuje pad zanimanja izvoznih tvrtki. Godine 2006. HBOR je prema programu Pripreme izvoza odobrio ukupno 175 kredita vrijednih 1,139 milijuna kuna, dok su 2005. odobrena 193 kredita u iznosu od 1,11 milijuna kuna. Dio odobrenih sredstava nije registriran jer su se krediti za pripremu izvoza prije 2006. odobrili na bazi revolvinga na tri godine pa izvoznici koji su već dobili kredit ne imaju potrebu tražiti njegovu obnovu jer potrebe za obrtnim sredstvima za pripremu izvoza mogu podmirivati iz već prije odobrenih kredita. Godine 2006. krediti za pripremu izvoza odobrali su se u većoj mjeri malim i srednjim poduzetnicima. Poticanje izvoznika kapitalnih dobara lani se također poboljšalo jer se iznos za tu namjenu povećao s 220 milijuna kuna 2005. na 280 milijuna kuna 2006.

Jedini programi u kojima je došlo do smanjenja u odobrenju kredita su oni namijenjeni turističkom sektoru. Prema programu Poticaj za uspjeh, koji HBOR provodi u suradnji s Ministarstvom mora, turizma i prometa, 2005. godine bilo je odobreno 226 milijuna kuna, dok je 2006. odobreno 157 milijuna kuna. Kao što objašnjavaju u HBOR-u, razlog tome je kasniji početak odobrenja kredita s obzirom na to da su početkom 2006. uvedeni povoljniji uvjeti kreditiranja u tim programima, a zaprimanje zahtjeva i odobrenja kredita počelo je u svibnju 2006.

Prema Programu kreditiranja potpore turističkom sektoru tijekom 2006. je odobren veći broj pojedinačnih kredita, ali u manjem iznosu, što je također utjecalo na smanjenje ukupnog iznosa, što je, pak, pokazatelj kako su korisnici kredita sve više mali i srednji poduzetnici kojima su potrebni manji kreditni iznosi.

U HBOR-u su posebno ponosni na velik skok iznosa osiguranja izvoza koji je rezultat stalnog informiranja izvoznika o proizvodima osiguranja, podizanja kvalitete osiguranja i pozitivnih iskustava već postojećih izvoznika, koji stoga traže pokriće za sve veći broj kupaca. Istkustva HBOR-a i Hrvatskih izvoznika pokazuju da je pristup financijskim sredstvima sve lakši i za mala i srednja poduzeća, što je dugo bilo usko grlo za tu kategoriju izvoznika. Nažalost, većina njih još ne kotira na burzi, a njihov je udjel još premalen da bi se promjena osjetila na nacionalnoj izvoznjoj statistici. Mnogi od njih bi, međutim, upravo na izvozu mogli narasti dovoljno da uđu na sljedeću Liderovu listu uspješnih izvoznika.