Trend zapošljavanja traži kompleksne stručnjake

Što je važno napraviti tijekom fakulteta da biste se što bolje pripremili za posao i kako napredovati u poslu a pritom ne ‘izgorjeti’, pitanje je koje vjerojatno muči većinu studentske populacije, a tko bi bio mjerodavni savjetnik od menadžera kompanije koji iza sebe ima dvanaestogodišnje radno iskustvo i diplomu u džepu. Upravo takvu priliku dobio je budući elektrotehničar i član Studentskog lidera kluba Matija Nikić, jedan od sedmero studenata koji su prošli tijekom posjeta SAP-u proveli sat i pol u opuštenu razgovoru s direktorom Igorom Dropulićem, također elektrotehničarem po struci s diplomom MBA studija na Henley Managementu u Londonu.

• Trend zapošljavanja u Europi i SAD-u koji sada polako dolazi i u Hrvatsku jest taj da nema više klasičnih ekonomista i inženjera. Kompanije traže kompleksnog stručnjaka, što znači da način školovanja inženjera otprije dvadeset godina koji stvara fahidiote ujedno stvara zaposlenike koji su kao ribe na suhom. Mislim da diploma služi poput vozačke dozvole: možete voziti šleper, bicikl, Formulu 1 ili nikad ništa nećete voziti – isto vrijedi u poslu. Zato još tijekom studiranja odredite što želite raditi pa radite na tome da razvijete profesionalne vještine do kraja i zatim u poslu u njih ponovno ispočetka ulažite. Radite na svojoj informatičkoj pismenosti, koristite se svakom prilikom za praksu u Hrvatskoj i inozemstvu i budite otvoreni za nove ideje – odgovorio je studentima Dropulić, koji je radno iskustvo stjecao u nekoliko tvrtki iz informatičke industrije.

Također im je savjetovao da za postizanje poslovnih ciljeva i penjanje na poslovnoj ljestvici obvezno planiraju i mjere svoje učinke u odnosu na zacrtane ciljeve. Radi mjerenja efikasnosti, istaknuo je, u SAP-u zaposlenici svakih šest mjeseci u dogovoru s direktorom moraju napraviti svoj plan razvoja kako bi se pratio njihov napredak u karijeri. Takav individualan i fokusiran pristup pohvalio je Matija Nikić, koji to smatra dobrim za profesionalni razvoj, te dodao da bi to bio jedan od razloga zbog kojih bi rado surađivao sa SAP-om.

No, da bi surađivao, mora proći regrutacijski postupak i zadovoljiti uvjete koje traže u kompaniji. Dropulić je naglasio da za odabir zapošlenika uopće nije važno koji su fakultet završili, nego da su talentirani i voljni raditi.

• Moj je način zapošljavanja kupnja gotovih ljudi, koji su odmah efikasni, ili ljudi s gotovo nikakvim iskustvom i dobrim potencijalom koji trebam osjetiti. Zato mi je važan razgovor s osobom. I u jednom i drugom slučaju zapošlenici se moraju upoznati s tvrtkom i znati što se od njih očekuje – istaknuo je direktor SAP-a.

Vještine koje se traže, rekao je, ovise o funkciji koju će zaposlenici obnašati. Tako da se od osobe za prodaju traže komunikacijske i prodajne vještine, u preprodaji sklonost tehnologiji, razumijevanje tehnologije i nos za ekonomiju, projektni menadžeri moraju biti dobri organizatori, a među studentima je smijeh izazvao Dropulićev šaljiv komentar da marketinški menadžeri moraju biti dobri ‘muljatori’. Studentima je savjetovao da nakon pripravničkog staža pri odabiru poslova gledaju ukupni paket, koji ne uključuje samo plaću i poticaje nego i što će i koliko raditi: – Razmislite što u jednoj godini možete napraviti kao stručnjak u svom poslu i vodite računa o financijama i poticajima.

Za apsolventa ekonomije iz Zagreba Marka Globana najkorisniji je savjet bio onaj da u informatičkoj industriji, u kojoj je velika frekvencija posla i visoka razina stresa, pripaze da im se u dokazivanju na prvom ili novom poslu ne dogodi vrlo čest tzv. sindrom izgaranja. Rekao je da će ga pokušati poslušati, jer dijeli mišljenje da je unatoč žestini posla veoma važno ostati ‘normalan’ i ne dati da posao upravlja nama. Budući da je studente zanimao i Dropulićev profesionalni put do direktorske fotelje, dobili su, kažu, vrlo neobičan odgovor. Student je iznenadilo njegovo priznanje da je finančijski profitirao samo u jednom poslu, a poslove je mijenjao ne zbog novca, nego u trenutku kad bi mu se promjena posla činila dobrim i zdravim rješenjem.

• Iznenadila me direktorova izjava da novac smatra higijenskim čimbenikom i da njegov motiv prelaska s prethodne pozicije nije bio novac, nego želja da stvori profitabilnu tvrtku i primijeni stečeno iskustvo i znanje – kazala je Iva Jurak s EFZG-a iz Zagreba.

Studentica četvrte godine ekonomije Ana Ban pohvalila je njegovu otvorenost i spremnost da u razgovoru sa studentima podijeli vlastita poslovna iskustva iz kojih se, kaže, može vrlo mnogo naučiti iako možda ne namjerava raditi u informatičkoj industriji.

• Činilo mi se korisnim, ali i istinitim da je diploma samo početna ulaznica poput vozačke, a uspjeh ovisi o ambicijama, uloženom trudu i dodatnom, tj. stalnom obrazovanju. Ne vidim se u nekoj IT kompaniji jer sam financijski smjer, više bih voljela raditi u poslovnim banci ili u osiguravajućim društvima, ali nikad se ne zna – navodi Ana.

Studente je zanimala i mogućnost odrađivanja prakse. Direktor Marketinga i odnosa s javnošću Marko Biljan rekao je kako je politika tvrtke da se praksa omogućuje studentima završnih godina fakulteta kao i pripravnicički staž od šest mjeseci, a u pravilu se zapošljavaju studenti preko preporuke. Budući da tvrtka ima 20 zaposlenih, a studente se uzima prema potrebi, posla bi se moglo naći za najviše dvoje studenata. Prvi bi se poslovi sastojali od ažuriranja i održavanja baza podataka i pomoći u Odjelu marketinga. Direktor SAP-a i direktor Marketinga studentima su podijelili posjetnice s napomenom da se jave ako imaju dodatna pitanja ili ako su zainteresirani za praksu.

• Javite se, dodite i popit ćemo kavu – poručio je Dropulić.

Moglo bi se reći da je time i ispunjen razlog dolaska SLK-ovih studenata: uspostavili su kontakt s osobama kojima se mogu obratiti u slučaju potrebe za poslom i suradnje na budućim projektima.

Studenti su s direktorom Dropulićem u sobi za sastanke na osmom katu Grand centra u Zagrebu, u koji se SAP uselio prije otprilike mjesec dana, razgovarali o hrvatskom poslovanju internacionalne kompanije koja se bavi prodajom, ugradnjom softvera za vođenje poslovanja i savjetovanjem u primjeni preko svoje mreže savjetnika. U Hrvatskoj 100 tvrtki koristi softver te tvrtke, dok u svijetu ima 40.000 korisnika. Prošle je godine prihod od softverskih licenci u Hrvatskoj bio 63,5 milijuna kuna.