Od sredine svibnja zagrebačkim će ulicama voziti deset, a do kraja godine ukupno 30 autobusa koji će kao pogonsko gorivo upotrebljavati čisti biodizel i autobus na stlačeni prirodni plin. U ZET-u kažu da se promjenama neće uštedjeti novac, ali najava je to usklađivanja javnoga gradskog prometa s europskim ekološkim standardima prema kojima se zemljama članicama EU kao deklarirani cilj postavlja zamjena 20 posto ukupne potrošnje goriva alternativnim gorivima.
Upravo su biogoriva bila predmet nedavno održanog okruglog stola na temu ‘Obnovljiva biogoriva: protiv globalnog zatopljenja, za čisti zrak u Zagrebu, za razvoj hrvatske energetike i poljoprivrede’. Svi okupljeni postigli su konzensus da je u Hrvatskoj prijeklo potrebno početi proizvoditi i rabiti biogoriva. No najava direktora Zagrebačkog električnog tramvaja i člana uprave Zagrebačkog holdinga Ivana Tolića o raspisivanju natječaja za kupnju 400 autobusa na birozgradiva goriva, 200 na biodizel i 200 na stlačeni prirodni plin podijelila je političke partnere, nevladine udruge te stručnjake na plinski i biodizelski lobi.
Plin kao pogonsko gorivo podržava Holding na čelu s Gradskom plinarom jer tako želi smanjiti troškove poslovanja, dok su biodizel skloni haesovci i dio SDP-a, a cilj im je pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju i potaknuti zapošljavanje.
Lobi koji pobijedi u ZET-u, najvećem prijevoznikom poduzeću u državi, snažno će utjecati na situaciju u Hrvatskoj i vjerojatno odrediti koje će gorivo preuzeti primat u državi.
Hoće li opskrbu gorivom preuzeti gradska poduzeća koja distribuiraju plin ili će priliku za zaradu dobiti uzgajivači uljane repice, tek će se vidjeti.
- Iako je prirodni plin za sada jeftiniji, s obzirom na to da ga nemamo dovoljno, pa ćemo stoga zauvijek biti ovisni o uvozu, ne bi ga se smjelo razmatrati kao dugoročno rješenje, nego samo kao prijelaznu fazu – misli Sanja Kumpar, članica Povjerenstva za uvođenja biodizela u javni gradski prijevoz, i navodi da plin nećemo dobiti ni mi ako ga Rusija, lider u njezovoj proizvodnji, iz bilo kojeg razloga prestane isporučivati, a, kao što kaže, ‘autobusi moraju voziti’.
Dodaje da sadašnji ZET-ovi autobusi uglavnom voze na dizel, stoga je logično da se prijede na biodizel, čija su svojstva poput dizelovih. S obzirom na to da je razgradiv, ekološki je prihvatljiv. Također, za prelazak na biodizel ne treba uložiti mnogo novca, nego se samo na putu od rezervoara do motora moraju zamijeniti gumeni dijelovi i promijeniti filtri za gorivo. Veliki je plus u korist biodizela, navodi Kumpar, što ga sami možemo proizvoditi. Proces proizvodnje je jeftin, a tako se stvara i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, kako u pogonima, tako i na oranicama.
Poticanje proizvodnje, pak, zagovornici biodizela smatraju svojom najvećom prednošću. Dobro upućeni izvor koji je želio ostati anoniman tvrdi da je Grad preradivačima uljane repice iz Sisačko-moslavačke županije po povoljnijim uvjetima već ponudio prostor tvornice Sljeme za pogon za preradu repice i otpadnog ulja za proizvodnju biodizela. Uz prostor, Zagreb će proizvođačima osigurati i tržište jer se osim u vozilima ZET-a biodizel namjerava upotrebljavati u svim osobnim vozilima u vlasništvu Holdinga, ali i u vozilima Čistoće i Zagrebparkinga. Procjenjuje se da bi se zbog proizvodnje biodizela na poljima i u pogonima moglo otvoriti dvije do tri tisuće radnih mjesta. Biodizel se proizvodi i od otpadnog jestivog ulja pa će reciklaza uz podizanje ekološke svijesti građana dati i konkretne financijske rezultate. Na pročišćivaču otpadnih voda uštedjet će se oko četiri milijuna kuna na godinu, a preradom tog ulja,
Žarko Delač, poslovni tajnik Gradske plinare i zagovaratelj uvođenja prirodnog plina, rekao nam je da se autobus zapalio jer se u njegovu prilagodavanju dosta improviziralo, što se ubuduće neće ponoviti jer će se kupiti novi autobusi s originalnim, tvornički ugrađenim sustavom za vožnju na plin. Da se ništa ne prepušta slučaju, potvrđuje i studija ‘Opravdanost uporabe prirodnog plina za pogon motornih vozila u voznim parku Gradskog komunalnog gospodarstva – GKG d.o.o’ (sadašnji Zagrebački holding) koju je za potrebe Holdinga potkraj prošle godine izradio Energetski institut ‘Hrvoje Požar’. Studija je pokazala opravdanost uvođenja plina u 35 posto autobusa.