Protivnik sam povećanja deficita

Nakon što su dobiveni rezultati fiskalne politike za prošlu godinu, ali i za početak ove, ministar financija Ivan Šuker ne treba se brinuti. Proračunski deficit smanjuje se prema planu, a i prošlogodišnji je gospodarski rast veći od očekivanja. Ipak, ova je godina izazov jer je izborna. Priznaje to i ministar, ali tvrdi da će Ministarstvo sve imati pod kontrolom. Prošle je godine najavio moguće porezno rasterećenje nastavi li se proračun puniti, a kao što se i očekivalo, u izbornoj se godini mogu očekivati neki zahvati u poreznoj politici. Planira se, naime, početi sa smanjenjem doprinose. Više će se znati prije ljeta, kad bi HDZ trebao predstaviti svoj gospodarski program.

• Nedavno su objavljeni preliminarni podaci za prošlu godinu: rast BDP-a veći od planiranoga, 4,8 posto, a proračunski deficit na začrtanih tri posto. Kako komentirate te pokazatelje i kako opravdavate optužbe o deficitu većem od prikazanoga? – Kad je riječ o povećanju BDP-a, od početka mandata ove Vlade konzervativno smo ga procjenjivali, imajući pritom na umu da je lakše prihvatiti višak nego pokriti neočekivano odstupanje. Optužbe, pak, u vezi s većim deficitom nisu od prikazanog ni u jednom trenutku bile argumentirane ni s jednim pokazateljem. Primjerice, kad je riječ o jamstvima: ona su se davala i prethodnih godina. Inozemni stručnjaci često dolaze u posjet, nadziru i istražuju je li sve metodološki ispravno i nije bilo nikakvih primjedbi. Pojedinci ne mogu shvatiti da se u javne financije može uvesti reda.

• Najveća oporbenica stranka izašla je sa svojim gospodarskim programom. Kako komentirate ideju Ljube Jurčića o povećanju deficita radi razvoja? – Protivnik sam te politike, jer deficit se mora držati pod kontrolom. Najbolji su primjeri opasnosti kad se proračun ne drži pod kontrolom Mađarska i Grčka. Mi smo se odlučili za čvrstu fiskalnu politiku. Kod deficita treba gledati i njegovu cijenu, odnosno kamente. Na temelju prijašnjih zaduženja ove godine taj trošak iznosi pet milijardi kuna. O smanjenju tog troška možemo govoriti tek kad ostvarimo suficit. Zato nije pametno govoriti o većem deficitu, nego treba stvoriti pretpostavke za veći gospodarski rast i veću zaposlenost. Naravno da će fiskalna politika uvijek biti u funkciji sveukupnoga gospodarskog prosperiteta, koji će, pak, omogućiti bolju osnovu za oporezivanje i postaviti preduvjet za smanjenje poreznih stopa.

• Vladina je koncepcija snažna fiskalna politika i deficit u skladu s mastriškim kriterijima i makroekonomskom stabilnost. To je protekle tri godine dalo rezultata, pa ne vidim razloga da od toga odstupimo i u izbornoj godini.

• Ipak, osnutkom Umirovljeničkog fonda izbjegnuto je prikazivanje duga u deficitu. Hoće li se, kad je to posrijedi, trebati nešto promijeniti? – Svoje fiskalno izvješće poslali smo Svjetskoj banci, MMF-u i Europskoj komisiji. Da su imali zamjerke, rekli bi to. No, zaboravljala se reći da taj dug nije nastao danas, nego prijašnjih godina, pa je, gleda li se tako, već tada trebao biti deficit. A pri donošenju zakona i osnivanju Fonda rekli smo da će se financirati novcem od privatizacije.

• Dakle, ove godine novcem od privatizacije T-HT-a? – Novac za te dugove financirat će se privatizacijom 20 posto T-HT-a. U lipnju ćemo sigurno isplatiti treću ratu duga umirovljenicima i prvu ratu na temelju priznatoga prava na dug nositeljima obiteljskih mirovina. Potkraj godine isplatit ćemo četvrtu ratu duga i prvu onima koji su se odlučili na dugoročnu isplatu duga.

• Kad će početi isplata novca na temelju usklađenja starih i novih umirovljenika? – Tijekom ove godine donijet će se zakon. Na temelju zakonske odredbe planirat će se novčana sredstva i isplata u 2008.

• Iako se za vanjski dug brine monetarna politika, ne može se reći da i vi ne morate sudjelovati u sprječavanju njegova povećanja. Kakav je vaš učinak? – S naše strane mogu reći da je rast vanjskoga duga usporen i da je udjel države u njemu znatno smanjen, s 33,4 posto, koliki je bio početkom 2004., na 23 posto, koliki je danas. Smanjenjem deficitu i odlukom o financiranju na domaćem tržištu uspjeli smo postići smanjivanje udjela u vanjskom dugu.

• Možete li komentirati HNB-ove mjere, a u vezi s tim i HUB-ove primjedbe da su mjere Središnje banke prevelike i u nekim dijelovima nelogično opterećenje za banke? – Ne bi bilo korektno to komentirati, ali mogu reći da su mjere HNB-a dale rezultate. Kad je, pak, riječ o neslaganju HNB-a i HUB-a, na monetarnoj je politici i bankama da nadu rješenje.

• HNB-ovom mjerom o ograničenju plasmana banaka izostavljeni su krediti prema državi. Kako komentirate tumačenje da će se zbog toga država više zaduživati jer je izborna godina? – Država se ne može zadužiti izvan onoga što je planirano i dano u projekcijama o izvršenju državnog proračuna. No istina je da u izbornoj godini popustaju kočnice i u kojoj bi svi htjeli što više napraviti. No zato Ministarstvo financija mora sve držati pod kontrolom, a to i radi.

• Kako komentirate dobro punjenje proračuna prošle i na početku ove godine? – Prošle je godine povećanje bilo približno 10-postotno, a u tri ovogodišnja mjeseca prihodi su 14 posto veći u odnosu na isto lansko razdoblje. Razlozi tomu su bolji način kontrole Porezne uprave nad naplatom poreza, kao i to da je zahvaćen dio kolača sive ekonomije. I prvi je put Državnoj riznici pružena mogućnost da i tijekom vikenda ili noći može oročiti novac, što je prije nekoliko mjeseci nije bilo moguće.

• Koji porez najbolje puni proračun? – Porez na dodanu vrijednost, koji je 15 posto više u tri mjeseca napunio proračun u odnosu na isto razdoblje lani. To pokazuje da borba protiv sive ekonomije daje rezultate.

• Turističke agencije bune se zbog uvođenja PDV-a na jednodnevne izlete. Je li ta nesuglasica riješena? – Agencije su uz pomoć raznih lobija pokušale izvršiti pritisak, no mi se držimo smjernice EU koji to propisuje.

• Svojedobno je problem bio i uklanjanje nulte stopa PDV-a za organizirani dolazak stranih turista. Je li to loše utjecalo na statističke podatke? – Zanimljivo je da se nakon ukidanja nulte stope prošle godine naglo povećao broj dolazaka domaćih turista.

• Broj blokiranih računa obrta i poduzeća i dalje se povećava, a postoje pretpostavke da neki od njih zatvaraju blokirane obrte i otvaraju nove. Kako Ministarstvo može voditi evidenciju da se takvo što ne bi događalo? – Obrtnici to ne mogu raditi jer se obrtnik tretira kao fizička osoba. Dakle, ne postoji mogućnost da netko zatvori obrt i, ako ima i porezne obveze, otvori novi a da mu pritom ne ostane zabilježen dug. No, problem je pri otvaranju trgovačkih društava: kad pojedinci zapadnu u probleme, otvore novo trgovačko društvo a prethodno ne zatvore prvo. Ali to je problem Zakona o trgovačkim društvima, stoga smo mi iz Ministarstva tražili da se u njega ugradi odredba kojom nitko ne bi mogao otvoriti novu tvrtku prije nego što podmiri obveze prema državi. To je jedna od najčešćih kriminalnih radnji u zemlji, dakle da se preko jedne tvrtke preuzme niz obveza, a zatim se otvori nova. Tako se oštećuju ne samo državni proračun nego i druga trgovačka društva koja ne mogu naplatiti svoja potraživanja.

Primjenom toga zakona povećala se i likvidnost lokalnih jedinica, s obzirom na prirodu i narav naplate poreza na dohodak u odnosu na porez na dobit tijekom jednog mjeseca. Postigli smo ravnomjerniji i pravedniji raspored poreznih prihoda, odnosno to da oni koji su imali manji prihod od poreza na dobit, sada imaju veće prihode na temelju poreza od dohotka. Kakav će biti daljnji tijek prihoda od poreza na dohodak, ipak treba pričekati nakon što se počnu vraćati preplaćeni porezi.

• Vlada je bila snažno napadnuta i kad je posrijedi gradnja rukometnih dvorana, a možda i nogometnih terena? Koliki je u konačnici to trošak za državu? – Prije nego što se govori o trošku, treba imati na umu da se nogometni stadioni u četiri najveća grada ionako moraju obnoviti. Procjenjuje se da bi takav potez višestruko vratio novac u državni proračun i proračune lokalnih jedinica. Isto se može reći i za rukometne dvorane.

• Hoće li HDZ i kada izaći s izbornim programom, jer teško je pretpostaviti da ćete gospodarsku politiku temeljiti samo na prije donesenim smjernicama. Hoće li program uključiti i poreznou politiku? – Teško je govoriti o prijedlogu u poreznoj politici a da se istodobno ne govori o uravnoteženju prihodovne i rashodovne strane u proračunu jer rashodovnu stranu, naime, dirigira porezna politika. Najprije treba raščlaniti rashodovnu stranu i tek tada sagledati fiskalne mogućnosti prikupljanja sredstava. Zato bi bilo neobzirno govoriti o smanjenju poreza a da prethodno nije raščlanjena rashodovna strana. HDZ ima svoju strategiju i, kada dođe vrijeme, objavit će je. Mislimo da je prerano početi s predizbornom kampanjom jer Vlada ove godine još mnogo toga mora učiniti.

• Računa li se ipak na porezno rasterećenje? – Razmišljamo o smanjenju doprinosa kada se za to steknu preduvjeti. Jer, ako se govori o konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, doprinosi možda jesu najveća opterećenja. S druge strane, ono što bi se trebalo financirati iz doprinosa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, na kraju godine pokazuje deficit od 16 milijardi kuna. Dakle, s jedne strane doprinosi opterećuju plaće, a s druge pokrivaju samo 60 posto rashoda za koje su namijenjeni. Taj će problem ostati dugoročan, ali s njime se nosi i većina zemalja EU. Upravo je zbog toga Njemačka morala poveriti stopu poreza na dodanu vrijednost. Zato moramo biti oprezni, da ne krenemo u pogrešan za-hvat, koji bi se zatim morao pokriti povećanjem drugoga poreza.

• SDP je izazao s prijedlogom o uvođenju poreza na kapitalnu dobit. Misliš li da je vrijeme za uvođenje tog poreza? – Za njegovo uvođenje treba stvoriti preduvjeti, od razvoja financijskog tržišta do posjedovanja podataka o imovini. Prije je riječ o paroli a da se prethodno nisu analizirali konkretni podaci. Ne možemo jednako tretirati prijelaz iz društvenog u privatno vlasništvo, kao sada kad se kompanije uvrštavaju na burzu, kao što je bio slučaj s Inom. Tu smo prvi put dali priliku građanima da kupe te dionice, a cijena se formirala na temelju ponude i potražnje, dakle najtransparentnije. I sada ne bi bilo poštano oporezovati nešto što građani u trenutku ulaganja novca nisu trebali platiti. A i tek kad se financijsko tržište razvije i kad se stvori navika ulaganja novca, može se govoriti o uvođenju poreza na kapitalnu dobit. Kad smo ukinuli porez na dividendu, bilo je komentara da će se to i te kako osjetiti u proračunu, no do toga nije došlo. I zato smatram da ne treba žuriti s tim porezom.

• Sljedeće godine planirate uvesti porezni broj. Zašto je on važan? – U poreznom ćemo broju jednim identifikacijskim znakom dobiti sve informacije o imovinskom stanju građana i trgovačkim društvima. Tako ćemo imati bolje i kvalitetnije podatke za oporezivanje i kvalitetnije će se moći voditi zdravstvena i socijalna politika jer danas u velikom broju slučajeva postoji ‘nevidljiva’ imovina, pa tako i prava koja pojedinci ne bi mogli dobiti ni prema jednom kriteriju. Zato je i porezni broj preduvjet za smanjenje poreznih davanja, ali i odgovor u borbi protiv korupcije. Porezni broj bit će i zaštita privatnosti, a to će onemogućiti paušalne optužbe o imovini.

• Nakon duljih konzultacija Vlada ima detaljniji prijedlog spašavanja nekih državnih gubitaša, koji? – Nakon duljih razgovora s predstavnicima Europske komisije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja imamo model jednokratnog restrukturiranja tih tvrtki kako bi im se bilanca očistila. Mi ćemo sigurno to provesti, projekt za neke tvrtke već postoje. Za svaku bismo tvrtku napravili program restrukturiranja, procjenili kakva joj je poslovna budućnost i koliko bi zaposlenika moglo ostati raditi. Riječ je o 200-tinjak tvrtki koje državu duguju oko 4,5 milijardi kuna, ali kojima poslovanje nije loše zbog slabih financijskih rezultata, nego zato što su na područjima koja su bila zahvaćena ratom ili koje je gospodarsko okruženje dovelo u takvo stanje. Mislimo da te tvrtke imaju budućnost. Zato ćemo ih najprije restrukturirati. Potraživanja otpisujemo jer smo svjesni da ih te tvrtke ni od koga ne bi mogle naplatiti – tako ćemo sačuvati radna mjesta i osigurati njihovu budućnost.