Školstvo se okreće zanimanjima koja pretpostavljaju šire i dublje učeničko znanje i vještine potrebne budućim radnicima spremnima reagirati na nove zahtjeve tržišta rada, a fleksibilnost radne snage sve je češći zahtjev poslodavaca.
Ništa i nitko ne priprema djelatnike ni one koji će konkurirati za posao za ono što ih očekuje u budućnosti, tvrde svjetski stručnjaci za razvoj tržišta rada. A budućnost je već tu, barem ako je suditi prema svjetskim trendovima u kojima je razumijevanje posla kao stalnoga radnog mjesta na kojem se sjedi iz dana u dan već odavna postalo reliktom iz nekih prošlih vremena. Ono što se prije obavljalo u različitim specijaliziranim odjelima, danas obavlja jedan par ruku pomoću snažne i jednostavne tehnologije, a to ujedno znači napuštanje ustaljene radne kulture kao i okruženosti suradnicima i kolegama. Jedan se takav proces upravo događa u Večernjem listu, u kojemu je apsolutno nestala potreba za tradicionalnim poslovima.
Svjetski stručnjaci za razvoj tržišta rada već su davno prorekli da će se u budućnosti u prosjeku i do triput mijenjati profesija. S obzirom na prekvalifikacije koje već odavno nudi i Hrvatski zavod za zapošljavanje u skladu s deficitarnim zanimanjima, moglo bi se pomisliti da je naša zemlja vrlo moderna i napredna. No hrvatska je stvarnost malo drukčija. Možda je najbolji primjer za to Općina Opalj i cijeli opaljski kraj. Prije rata ondje je poslovala tvornica metalja pa su Opaljci svi redom završavali metalurgijske smjerove. Nakon rata je propala i stanovici su otišli u inozemstvo. No ni to nije trajalo dugo pa su se ljudi počeli sve više vraćati i shvaćati da u svome kraju imaju neprocjenjivo i neiskorišteno blago: terase okrenute suncu i plodnu zemlju. Danas Opalj, uz državne poticaje i potporu Općine, ubrzano radi na autohtonim brendovima, a bivši se metalci i cijele njihove obitelji bave maslinarstvom, vinarstvom i tartufima i to uspješno vezuju uz turizam.
U svijetu su nova zanimanja vezana uz medije poput interneta, uz biotehnologiju, organsku poljoprivredu, e-poslovanje/e-marketing, obranu (posebno nakon napada na Bližance 11. rujna), uz dizajn, računalne igrice, forenzičko računovodstvo, ekologiju i društvo te nanotehnologiju. No kod nas nije lako utvrditi o kojim je novim zanimanjima točno riječ. A teško će to učiniti i sami djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa jer nakon prelaska na tzv. bolonjski proces u našoj su zemlji sva visokoškolska zanimanja preko noći postala nova. I u toj gomili ‘novih’ studijskih programa (ima ih oko 800) teško je procijeniti tko od naših studenata doista studira nešto novo.
No da se na tržištu rada doista mnogo toga promijenilo u posljednjih 10-ak godina, nije teško utvrditi ni jednostavnim osvrtanjem oko sebe. Ulaskom stranog kapitala i prodajom domaćih tvrtki strancima u poslovnom je svijetu došlo do preokreta. Industrija se više ne oslanja samo na prodajne i pravne savjete već sve više posluje s novom robom – informacijom, a očekuje se da će do 2010. godine na prikupljanju i obradi informacija raditi četiri od pet zapošlenih u zapadnim zemljama jer samo kvalificirano savjetovanje, prvoklasni know-how i usluge donose zaradu, dok se jednostavna proizvodnja seli u zemlje Trećeg svijeta. Svjesne zapadnih trendova, mnoge su visokoškolske ustanove već ustrojile nove programe. Jedan je takav primjer na riječkom Filozofskom fakultetu koji je prije tri godine otvorio Odsjek za kulturalne studije. Tu je riječ o struci koja će se moći podići širokim obrazovanjem u kojem se dogodio svojevrsni spoj komparativne književnosti, političkih znanosti i socijalne antropologije s naglaskom na kulturu, a zbog svoje bi fleksibilnosti studenti nakon završetka studija lako mogli pronaći svoje mjesto na tržištu rada.
Svjetli primjer pokretanja novih studija jest studij dizajna obuće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu (TTF), koji će se prvi put moći upisati u akademskoj godini 2007./2008. U sjeverozapadnoj se Hrvatskoj uspjela održati industrija obuće i galanterije, a u tim tvrtkama ističu da u njihovoj djelatnosti postoji potreba za dizajnerima obuće jer usluge dizajna skupo plaćaju inozemnim stručnjacima. Na osnovi ovih potreba ugradili smo u program i novi studija dizajna obuće – rekao je Milan Cerovec, predstojnik studija.
Kad je riječ o strukovnim zanimanjima koja je pregazilo vrijeme i za koja danas više nema interesa, na listi Agencije za strukovno obrazovanje naša su se zanimanja poput udomitelja, paziteljice djece, hranitelja, ovlaživača drveta, figuranta, nažigača, tehničara za emajle i glazure, obućara za izradu gornjišta obuće, obućara za izradu donjišta obuće, pomoćnoga galanterista, pomoćnog obućara i pomoćnog ortopedskog obućara.
