Prema poslovnim partnerima tvrtka Mataš – M. N. krenula je kroz stručne časopise, a prema krajnjim potrošačima direktnim marketingom. Maloprodajna mreža zato je i poslovni i marketinški potez, kaže Mladen Nekić.
Nije lako obiteljsko ime izložiti javnosti i iskoristiti ga kao brend. Presudno za odluku bilo je mišljenje marketinških stručnjaka da ime Mataš zadovoljava sve uvjete za brend jer ima osobine i imena i prezimena koje asociira na Dalmaciju, odgovarajući odnos suglasnika i samoglasnika te slovo ‘š’, koje se veže uz naše krajeve – prisjeća se Mladen Nekić, vlasnik tvrtke Mataš – M. N. kako je počeo razvijati brend Mataš.
Kad sam dobio i dopuštenje članova obitelji da pri plasiranju autohtonih dalmatinskih pršuta rabim pradjedov nadimak, nije bilo prepreke da Mataš postane brend i krenulo se u osmišljavanje vizualnog identiteta – prisjeća se ponosni vlasnik. Danas, u petoj godini poslovanja, koja je kritična jer zahtijeva postavljanje pretpostavki za dugoročni razvoj tvrtke, planira proširiti lanac maloprodajnih centara u Hrvatskoj s osam na 15 te osvojiti tržište susjednih zemalja.
Nema recepta za uspjeh, osnovu su samo rad i znanje. Ali zato će ulazak u EU za nas biti prednost jer ćemo dobiti tržište na kojem ćemo moći izabrati kupce koje možemo zadovoljiti kvalitetom i kapacitetima – procjenjuje Nekić.
Mladen Nekić radio je u banci kad je odlučio, najprije iz hobija, početi se baviti poslom koji će mu omogućiti da bude više vezan uz djedovinu – mjesto Jasenice nedaleko od Masleničkog mosta. Stoga je pršut, autohtoni proizvod svoga zavičaja, odlučio proizvoditi tradicionalnim postupkom, ali uz kontrolu najsvremenijim tehnologijama, kako bi dobio visokokvalitetan proizvod kojem se neće moći prigovoriti zbog cijene.
Klimatski uvjeti koji omogućuju proizvodnju pršuta idealni su samo na mjestu gdje se susreću alpska i mediteranska klima i gdje se suhi planinski zrak miješa s vlažnim morskim, a bura nosi mirise više od 50 ljekovitih planinskih trava.
Pri ostvarivanju projekta proizvodnje najkvalitetnijih prehrambenih proizvoda našeg podneblja – a to su prije svega pršut te dalmatinska panceta, pečenica i budjola – presudna je bila stručna pomoć tehnologa i veterinara, koji su zahtijevali vrlo stroge i skupe uvjete potpune kontrole cijelog postupka, od proizvodnje mesa do prostora za zrenje pršuta. Budući da bi farma već i od 10.000 svinja u kraškom području bila ekološki eksces, Nekić je ostvario davnu ideju o povezivanju kontinentalnog i priobalnog dijela Hrvatske. Svinje posebne pasmine najvećim se dijelom uzgajaju na farmama osječke tvrtke Žito i Agrokora, a u pogon za preradu u Jasenicama dostavlja se pripremljeno meso koje ulazi u proizvodni ciklus dulji od godine dana, koliko je potrebno za soljenje, prešanje, odsoljavanje, dimljenje, sušenje i zrenje pršuta.
