Gospodarska izložba u Zagrebu 1891.

Jubilarna Gospodarska izložba organizirana 1891. u Zagrebu, tada u dijelu Austro-Ugarske Monarhije, danas se smatra polaznom točkom u razvoju suvremenih sajamskih događanja. Bila je organizirana u čast 50-godišnjice rada Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, a postavljena u novosagrađenim paviljonima na Sajmišnom trgu (danas Trgu maršala Tita).

Tada je izdan prvi turistički vodič na hrvatskom i njemačkom jeziku, a sam grad doživio je u to vrijeme velike komunalne promjene: za trajanja izložbe pušten je u promet konjski tramvaj, što je početak javnoga prometa, za osvjetljenje paviljona upotrijebljena je električna rasvjeta, prvi je put kao hrvatska himna odsirana ‘Lijepa naša domovina’, a otvoren je i Botanički vrt.

Kako se sve trgovalo, tko su bili prvi industrijalci i zanatlije čiji su proizvodi bili dani na ogled u posebno za tu priliku sagrađenim paviljonima, pokazuje netom otvorena izložba ‘Korak do novog stoljeća – Gospodarska izložba 1891.’ otvorena u Muzeju grada Zagreba u Opatičkoj 20. Muzej grada Zagreba svojim izložbenim projektom želi javnosti prezentirati važnost te manifestacije, a mladi povjesničar, kustos Goran Arčabić upravo ju je zbog njezina gospodarskog, političkog i kulturnog značenja odredio ‘korakom do novoga stoljeća’. Fotografijama, originalnim muzejskim i arhivskim dokumentima ispričana je faktografija vezana uz osobe i paviljone, ali autor se koristio i suvremenom muzeološkom prezentacijom te 3D računalnom animacijom.

Građa je razvrstana u pet cjelina: prva su srednjeeuropski uzori i poveznice, izložbe koje su na neki način potaknule tu međunarodnu zagrebačku izložbu (s povijesnim kontekstom Zagreba prema Beču, Trstu, Pragu i Budimpešti).

Drug u cjelini ilustriraju dokumenti s jubilarne Gospodarsko-šumarske izložbe, zatim slijedi cjelina o usponu gospodarstva koju ilustriraju tvrtke likera Pokorny, trgovina poručanom Gnežda, trgovina suknom Daniela Hermanna, građevno poduzetništvo Grahor i sinovi, vlastelinstvo baruna Raucha i Turkovića (osnivači Zagrebačke pivovare) i drugi.

Ta je izložba bila i važan društveni događaj. Na njoj su se okupili članovi obitelji Pongratz i Turković, a posjetila ju je i obitelj hrvatskoga književnika Dragutina Domjanića, o čemu svjedoči fotografija. Vrijedan su dio zagrebačke graditeljske baštine i dva sačuvana paviljona. Upravo se obnavlja paviljon Zemaljskih kaznionica koji danas služi kao izložbeni prostor u Botaničkom vrtu, dok je nekadašnji Glazbeni paviljon na vrhu Nazorove i Tuškanca u prilično jadnom stanju. Izložba je otvorena do 1. svibnja, a uvod je u obilježavanje stogodišnjice Muzeja grada Zagreba.