Samo najbolje za Vaš automobil

Popunjena. Što zrakoplovima koji dolaze, što onima koji na našem aerodromu imaju zakupljen prostor za držanje zrakoplova – najavljuje Matković.

Pleso se mora uskladiti, rekonstruirati i profilirati, a jedan od prvih zadataka Uprave je preustroj kadrova. Do ulaska u EU Pleso mora prilagoditi svoje poslovanje europskom okruženju, što znači da će se neki dijelovi trenutnog core biznisa ZL-a naći pod koncesijama novih tvrtki. Najprije će se pod koncesijom putem natječaja naći ‘handeling’, odnosno otprema i prihvat putnika. ZL je i jedini aerodrom u Hrvatskoj koji u vlasništvu ima dvije tvrtke kćeri, ZL Trgovište i ZL Ugostiteljstvo. Ti segmenti poslovanja također neće više biti u funkciji ZL d.o.o.-a.

Takav način poslovanja neposredno će utjecati na kompanije koje će imati mogućnost odabira usluga između dva koncesionara.

• Zračna će se luka u budućnosti brinuti o infrastrukturi i postavljanju uvjeta za upravljanje infrastrukturom te najmorn koncesija za koje će primati određenu naknadu. To će ujedno biti i budući prihod ZL-a. U tranzicijskom smo periodu i napraviti ćemo sve da radnici ne ostanu bez radnih mjesta. Zaposlenici će i dalje biti u funkciji prometa ZL-a, ali ne nužno u sklopu ZL d.o.o.-a.

Iako je cargo promet u ozbiljnom porastu, još nije stavio u funkciju evidentne razvojne potencijale pa nije spreman za koncesijski natječaj dok mu se ne poveća dodana vrijednost. Prvi korak u toj namjeri bit će proširenje i modernizacija kapaciteta, a Uprava je u tu svrhu s MORH-om dogovorila proširenje terena na dio vojnih baza na aerodromu.

• Osim putničkog prometa, Pleso bilježi i ozbiljan rast cargo prometa. Cargo je odvojena priča, no da bismo ‘uglazbili’ sve interese, potrebno je riješiti pitanje Master plana i dokumentacije. Imali smo ozbiljne razgovore o budućem preotvaranju centra koji bi se trebao nalaziti u proširenju današnjega Ranžirnoga kolodvora, a u sklopu cijelog sustava funkcionirat će i novi avionski cargo centar. Trenutačno smo u pregovorima s velikim cargo sustavima iz Njemačke i SAD-a – dodaje Matković. Iako ne želi još javno izlaziti s konkretnim imenima, potvrdio je da se ne radi o američkoj tvrtki DynCorp, koja je nedavno odustala od gradnje beogradskoga cargo terminala radi financijskih problema.

Oscilacije u cargo prometu

• Teretni nam je promet u ozbiljnom porastu, imali smo nekih oscilacija jer je ta vrsta posla nepredvidljiva, no sada bilježimo stabilan rast. Naime, još nemamo ustaljene cargo linije i ovi simo o kretanju na tržištu. Taj porast želimo unaprijediti i u tehničkom smislu, informatizacijom i unificiranjem, uz visoke standarde sigurnosti – ističe Matković.

Krajem travnja ZL bi trebao konačno dobiti i lokacijsku dozvolu za budući putnički terminal te raspisati natječaj za arhitektonsko rješenje terminala. No, tek nakon gradnje prve faze putničkog terminala ZL može razgovarati o potencijalnim strateškim partnerima, koji već sada pokazuju velik interes za ulaganja. Međutim, u ovom trenutku vrijednost ZL-a je znatno manja nego što bi mogla biti, a ciljevi vlasnika još nisu jasno artikulirani. Nakon dobivanja lokacijske dozvole, financijski konzultanti će ZL-u dati podršku pri definiranju investicijskog modela s vlasnicima i bankama. Banke su pokazale i vrlo velik interes za kreditiranje putničkog terminala na osnovi kvalitetne pripreme projekta.

• Prema našem programu, gradnja terminala trebala bi završiti 2011. godine bude li se sve odvijalo kako treba. No, budu li nas vanjski utjecaji odugovlačili, rokovi neće biti isti. Ne napravi li se ništa sljedećih pet godina, Zagreb bi mogao izgubiti poziciju u europskoj ligi gradova. U Europi se trenutno dijele karte, svi imamo razvojne planove i upinjemo snage u njihovu realizaciju, uključujući naše direktna konkurente Budimpeštu, Beč i Beograd, i ako se u pet godina ne pomaknemo s mjesta, teško da će nam strateška pozicija biti argument za ulaganja. Još smo u prednosti u odnosu na Beograd bez obzira na to što su oni modernizirali zrakoplovnu luku. Zračni prostor Hrvatske nekoliko je puta izdašnji od srpskoga, no to neće biti konstanta ne počnemo li ulagati – zaključuje Matković.