Hrvatska se nakon rata orijentirala na cestovnu infrastrukturu, čija je gradnja pri kraju. Prema riječima predsjednika Uprave Hrvatskih željeznica Davorina Kobaka, koji najavljuje modernizaciju željezničke infrastrukture, gradnju novih pruga i nove usluge u putničkom prijevozu – vrijeme željeznice u Hrvatskoj napokon je stiglo. Na HŽ-u, nadležnim institucijama, ali i poduzetnicima je da to vrijeme iskoriste na najbolji mogući način kako bi Hrvatska postala konkurentna na europskom tržištu i lider u regiji.
-
Kakva je situacija u hrvatskom željezničkom prometu? Raste li opada obujam prometa teretnog i putničkog prijevoza, i u kojem postotku, s obzirom na predratne godine? – Teretni promet od 1999. godine u stalnom je rastu i ukupno je do 2006. porastao 80 posto, ali još nije dostignut predratni obujam teretnoga prijevoza. Tijekom 2006. godine u nekoliko mjeseci zabilježili smo rekordan rad u teretnom prijevozu, koji je nadmašio i rezultate u najboljim prijeratnim mjesecima. Najveći porast teretnoga prijevoza bilježi se na paneuropskim koridorima, naročito iz i za Luke Ploče, Rijeka i Vukovar.
-
U posljednjih 10-ak godina prometna infrastruktura u Europskoj uniji bilježi rast u svim prometnim granama osim u željezničkom prometu. Kakva su vaša predviđanja? – Nije točno da europska željeznička infrastruktura ne bilježi rast, i te kako se otvaraju nove linije, ali i u Europi je renesansa željeznice počela kao rezultat zakrčenosti cesta. Dok su željeznice u EU gradile nove pruge velikih brzina i razvijale nove usluge u putničkom i teretnom prijevozu, HŽ je liječio ratne rane. Naša su predviđanja vrlo optimistična. Dolazi vrijeme željeznice, jer će se dovršetkom gradnje autocesta sve više prostora u proračunu oslobadati za željeznice. Optimizam ima podlogu i u tome što vrlo skoro očekujemo da će Vlada Saboru uputiti na usvajanje nacionalni program osuvremenjavanja, gradnje i održavanja željezničke infrastrukture, koji će u sljedećih pet godina garantirati smjer modernizacije HŽ-a, koji se kao saborska odluka neće moći samo tako mijenjati. Taj nacionalni program mora nam osigurati razinu kvalitete infrastrukture koja će biti na istim parametrima paneuropskih koridora, jer je to jedini uvjet konkurentnosti kad liberalizacija stigne i na naše tlo.
-
Cestovni promet znatno je prilagodljiviji potrebama suvremenoga gospodarstva. Na koji način se željeznica može prilagoditi zahtjevima tržišta? – Možda je cestovni promet prilagodljiviji kao model prijevoza tereta na kratkim relacijama od vrat do vrate. Zagušenje cesta i okrenutost ekologiji tijera Europu, a s njima i nas, na brži razvoj intermodalnog prijevoza, u kojem je glavni nositelj željeznica. Prije dešet godina počeli smo obnovu po- moću prvih kredita Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, domaćih banaka i državnoga proračuna, a 2000. godine modernizaciju infrastrukture i vozila. Zahtjevima tržišta prilagoditi ćemo se gradnjom moderne infrastrukture, teretnih vagona, razvojem intermodalnog transporta. Poslovanje HŽ Putničkog prijevoza u potpunosti je orijentirano na zahtjeve tržišta, prijevozna ponuda svakako se prilagodava zahtjevima tržišta, ali ne samo na način da se uvode usluge koje su na tržištu tražene već se novim idejama i proaktivnim pristupom unapređuju i razne dodatne usluge. Kontinuirano se ulaže u rekonstrukciju i modernizaciju prijevoznih sredstava za sve oblike prijevoza koji, osim što omogućuju kvalitetu i visoku udobnost putovanja, ujedno omogućuju i brža prometovanja. Tu je i uvodenje niza novih proizvoda kao što su ICN vlakovi, u kojima se pružaju usluge poput cateringa i slušanja glazbe, koje putovanje čine udobnijim. Brzina putovanja tim vlakovima odgovor je na potrebu brzog povezivanja gradskih centara, a partnerski odnosi uspostavljeni u projektu pružanja usluge u ICN vlakovima pokazuju kako smo i nakon stizanja putnika na odredišnu destinaciju ponudili uslugu više – povoljan smještaj u hotelima i objedovanje u restoranima ICN partnerima. Moramo spomenuti i uslugu prijevoza u moderniziranim vagonima za spa- vanje, mogućnost prijevoza automobila, motocikla i bicikla u vagonima za prijevoz praćenih vozila, uvodenje posebnih vlakova koji prometuju prilikom raznih turističkih, sportskih i drugih manifestacija. Sve to pokazuje da smo sposobni prilagoditi se tržišnim zahtjevima, ali i pružiti usluge koje će prijevoz podići na višu razinu.
-
Da bi se riješili problemi zagušenja glavnih prometnih putova i smanjio pritisak na okoliš, potrebno je donijeti niz odluka na nacionalnoj i regionalnoj razini neizravno vezanih uz željeznički promet. Što su RH i HŽ poduzeli glede tih odluka? – Od Vlade RH očekujemo da donese mjere koje će poticati intermodalni transport i troškove onečišćenja okoliša uvrstiti u cijenu cestovnoga prometa. Poticaj bi značio da prijevoznik koji će svoj kamion ukrcati u Spačvi na vagon i prevesti ga do Slovenije, Austrije ili Italije željeznicom ima za to neku beneficiju u odnosu na onoga tko to nije učinio. Učinili smo neke korake, sagradili smo terminal za pretovar kamiona na vagone u Spačvi, nabavili smo 50 niskopodnih vagona za prijevoz kamiona, a daljnji razvoj intermodalnoga prijevoza dio je naše strategije koja će se vidjeti nakon što Nacionalni program infrastrukture bude objavljen.
-
Jedna od mjera Europske prometne politike za 2010. godinu je revitalizacija željezničkog prometa uvođenjem kabotaže, obnova i daljnji razvoj željezničke prometne mreže, otvaranje tržišta željezničkih usluga i povećanje konkurentnosti. Je li Zakon o podjeli trgovačkog društva Hrvatske željeznice d.o.o. korak prema toj mjeri? – S prvim danom ove godine u zemljama EU liberaliziran je željeznički teretni prijevoz. Od toga da na podrazumijeva se da svaki od petstotinjak željezničkih prijevoznika (operatora), koliko ih sada postoji u Europi, ima pravo da pod jednakim uvjetima pristupa na pruge u svakoj od zemalja članica EU i da na njima izvodi teretni prijevoz. U akcijom planu EU do 2015. svi koridori moraju biti standardizirani, posebno pažnju valja posvetiti skraćivanju zaustavljanja na granicama, a svi moraju biti zajedno na jednoj ‘intermodalnoj platformi za transport’, koja znači kako zadovoljiti kupca. Zakon o željeznici i svi podzakonski akti koji reguliraju daljnje promjene odnosa u tradicionalnom HŽ-u odraz su ih potreba i u skladu s direktivama EU. S jedne strane je to prilagodavanje pravnoj stečevini EU, a s druge podizanje konkurentnosti HŽ-ove infrastrukture i operatera na tom liberaliziranom tržištu.
