Oscilacije u cargo prometu

Predsjednik i članovi Uprave Interporta Padove ponudili su Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja tehničku pomoć za zagrebački Logističko-distributivni centar i izrazili zainteresiranost za sudjelovanje u projektu.

Interporto Padova, poznat još pod nazivom Padua Freight Village (Transportno selo Padove), integrirani je logistički sustav koji ujedinjuje opremu i usluge radi osiguranja razmjene roba različitim oblicima prijevoza, odnosno logistička je platforma, temelj u razvoju intermodalnoga prijevoznog sustava. Da bi sustav mogao ispunjavati svoju funkciju, prijeko je potrebna kvalifikacija i znanje operatera koji posluju njemu, ali i posjedovanje vlastite opreme, uključujući željeznički terminal koji omogućuje formiranje kompozicije vlaka i povezivanje svih operatera koji posluju u intermodalnom sustavu povezujući kontinentalna skladišta s lučkom mrežom. Interporto Padova nalazi se u industrijskoj zoni u sjevernom dijelu Padove koja se sastoji od 1.400 tvrtki i 30.000 zaposlenika. Riječ je o najvažnijoj komercijalno-industrijskoj zoni u Italiji.

S logističke točke gledišta najveća je vrijednost te zone sinergija komercijalno-industrijskog poslovnog okruženja i Interporta. Osim komercijalno-industrijskih tvrtki, u Interportu su i kontejnerski terminal, skladišta, carina, poštanski centar, burza voća i povrća te servisni centri. Ondje su i Nacionalni centar za istraživanje i CERVED, dvije najvažnije kompanije razvijene servisne industrije.

Smješten u središtu sjevernoistočne Italije, Interporto Padova povezan je s nacionalnom i međunarodnom željezničkom i cestovnom mrežom. Željezničkom mrežom povezuje se kontejnerski terminal sa smjerom Trst – Venezia – Milano – Torino i sa smjerom Padova – Bologna – Rim, a cestovna mreža povezuje kontejnerski terminal sa smjerom A4 Milano – Venezia te smjerom A13 Bologna – Padova.

Interportova lokacija u Padovi ima strateško vrijednost jer povezuje istočna i sjevernoistočna europska tržišta, a dodana je vrijednost još to što se zona nalazi na sjecištu putova iz južne Italije i zapada Europe.

Interporto Padova je približila međunarodno tržište tvrtkama iz sjeverne Italije, čemu u prilog vori podatak da 75 posto kontejnerskog prometa iz sjeverne Italije odlazi na međunarodno tržište. Bez Interporta kao centra skladištenja i distribucije roba, koji je ujedno potpora industriji sjeverne Italije, kao i njegove infrastrukture, razvoj sjeverne Italije zasigurno ne bi bio tolikog intenziteta kao danas. Važno je naglasiti ulogu Interporta u znakovitom smanjenju kamionskoga prometa na talijanskim prometnicama, koji se procjenjuje na 300.000 kamiona manje – tako se štiti okoliš i omogućuje kvalitetniji život stanovnicima regije.

Interporto Padova povezuje najveće europske luke: Le Havre, Rotterdam, Hamburg, Bremenhaven i talijanske luke.

Delegacija Agencije za promicanje izvoza i ulaganja u Hrvatskih cestovnih prijevoznika, u kojoj su bili mr. sc. Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, mr. sc. Marina Livazović, voditeljica Odjela za podršku izvoznicima pri Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja, i Marijan Banelli, predsjednik Uprave Hrvatskih cestovnih prijevoznika, posjetila je ovaj mjesec Interporto u Padovi i predstavila predsjedniku i članovima Uprave te zone projekt Logističko-distributivnog centra u Zagrebu. Predsjednik i članovi Uprave ponudili su tehničku pomoć u vezi s tim projektom i izrazili zainteresiranost za sudjelovanje u njemu.

Pleso se mora uskladiti, rekonstruirati i profilirati, a jedan od prvih zadataka Uprave je preuređenje kadrova. Do ulaska u EU Pleso mora prilagoditi svoje poslovanje europskom okruženju, što znači da će se neki dijelovi trenutnog core biznisa ZL-a naći pod koncesijama novih tvrtki. Najprije će se pod koncesijom putem natječaja naći ‘handeling’, odnosno otprema i prihvat putnika. ZL je i jedini aerodrom u Hrvatskoj koji u vlasništvu ima dvije tvrtke kćeri, ZL Trgovište i ZL Ugostiteljstvo. Ti segmenti poslovanja također neće više biti u funkciji ZL d.o.o.-a.

Takav način poslovanja neposredno će utjecati na kompanije koje će imati mogućnost odabira usluga između dva koncesionara.

Zračna će se luka u budućnosti brinuti o infrastrukturi i postavljanju uvjeta za upravljanje infrastrukturom te najmorn koncesija za koje će primati određenu naknadu. To će ujedno biti i budući prihod ZL-a. U tranzicijskom smo periodu i napraviti ćemo sve da radnici ne ostanu bez radnih mjesta. Zaposlenici će i dalje biti u funkciji prometa ZL-a, ali ne nužno u sklopu ZL d.o.o.-a.

Iako je cargo promet u ozbiljnom porastu, još nije stavio u funkciju evidentne razvojne potencijale pa nije spreman za koncesijski natječaj dok mu se ne poveća dodana vrijednost. Prvi korak u toj namjeri bit će proširenje i modernizacija kapaciteta, a Uprava je u tu svrhu s MORH-om dogovorila proširenje terena na dio vojnih baza na aerodromu.

Osim putničkog prometa, Pleso bilježi i ozbiljan rast cargo prometa. Cargo je odvojena priča, no da bismo ‘uglazbili’ sve interese, potrebno je riješiti pitanje Master plana i dokumentacije. Imali smo ozbiljne razgovore o budućem preotvaranju centra koji bi se trebao nalaziti u proširenju današnjega Ranžirnoga kolodvora, a u sklopu cijelog sustava funkcionirat će i novi avionski cargo centar. Trenutačno smo u pregovorima s velikim cargo sustavima iz Njemačke i SAD-a.

Teretni nam je promet u ozbiljnom porastu, imali smo nekih oscilacija jer je ta vrsta posla nepredvidljiva, no sada bilježimo stabilan rast. Naime, još nemamo ustaljene cargo linije i ovi simo o kretanju na tržištu. Taj porast želimo unaprijediti i u tehničkom smislu, informatizacijom i unificiranjem, uz visoke standarde sigurnosti.

Krajem travnja ZL bi trebao konačno dobiti i lokacijsku dozvolu za budući putnički terminal te raspisati natječaj za arhitektonsko rješenje terminala. No, tek nakon gradnje prve faze putničkog terminala ZL može razgovarati o potencijalnim strateškim partnerima, koji već sada pokazuju velik interes za ulaganja. Međutim, u ovom trenutku vrijednost ZL-a je znatno manja nego što bi mogla biti, a ciljevi vlasnika još nisu jasno artikulirani. Nakon dobivanja lokacijske dozvole, financijski konzultanti će ZL-u dati podršku pri definiranju investicijskog modela s vlasnicima i bankama. Banke su pokazale i vrlo velik interes za kreditiranje putničkog terminala na osnovi kvalitetne pripreme projekta.

Prema našem programu, gradnja terminala trebala bi završiti 2011. godine bude li se sve odvijalo kako treba. No, budu li nas vanjski utjecaji odugovlačili, rokovi neće biti isti. Ne napravi li se ništa sljedećih pet godina, Zagreb bi mogao izgubiti poziciju u europskoj ligi gradova. U Europi se trenutno dijele karte, svi imamo razvojne planove i upinjemo snage u njihovu realizaciju, uključujući naše direktna konkurente Budimpeštu, Beč i Beograd, i ako se u pet godina ne pomaknemo s mjesta, teško da će nam strateška pozicija biti argument za ulaganja. Još smo u prednosti u odnosu na Beograd bez obzira na to što su oni modernizirali zrakoplovnu luku. Zračni prostor Hrvatske nekoliko je puta izdašnji od srpskoga, no to neće biti konstanta ne počnemo li ulagati.