SAP na Ini zaradio pet milijuna eura

Uspješno poslovati a pritom nemati informacijski sustav koji integriira sve proizvodne, ali i druge relevantne informacije u svim odjelima u poduzeću (tzv. ERP – Enterprise Resource Planning), danas je nezamislivo. Velike tvrtke poput Plive, Podravke, Ine, Agrokora, Belupa, Coca-Cola, Elke, EPH i sličnih odavno su toga postale svjesne i već godinama imaju ugrađeno neko rješenje, bilo da je riječ o domaćim, ili o uvoznim rješenjima. Zabrinjava podatak da su nakon dugogodišnje prevlasti u domaću korist prije dvije godine strani proizvođači preuzeli vodstvo na tržištu pa je omjer prema IDC-ovoj analizi iznosio 50,5 prema 49,5 posto u korist stranaca. Uzimajući u obzir da je samo SAP-ov tržišni udjel s tadašnjih 25 posto porastao na 30 posto, dolazi se do zaključka da su domaći proizvođači u nezavidnoj situaciji.

Prema procjenama stručnjaka vrijednost ERP tržišta mogla bi se 2007. popeti na 40 milijuna dolara, odnosno oko 27 milijuna eura. Trideset posto udjela pripada SAP-u, na čijem je čelu Igor Dropulić, ostalim stranim proizvođačima više od 20 posto, dok će ostatak biti podijeljen među 50-ak domaćih tvrtki. Na prvi pogled brojka od 50 domaćih tvrtki koje razvijaju vlastita rješenja izgleda više nego dobro. No, situacija i nije baš blistava jer od tog broja na tržištu ima svega nekoliko tvrtki s više od 30 zaposlenih, koliko je potrebno za kvalitetno razvijanje i/ili primjenu ERP rješenja.

Budući da se analitička procjena tvrtke IDC za prošlu godinu očekuje početkom svibnja, neslužbeni podaci govore da je prošle godine najbolje trgovao SAP, koji je samo na ugovoru s Inom zaradio oko pet milijuna eura. Nasuprot tome su hrvatske tvrtke koje razvijaju vlastita ERP rješenja. IN2 iz Zagreba s pet milijuna eura prihoda vodeća je domaća tvrtka. Slijede zagrebački Times Computers (1,8 milijuna eura), bjelovarska Azelija (1,4 milijuna eura) te Enel grupa iz Splita (1,2 milijuna eura). U kategoriju domaćih tvrtki s više od 30 zaposlenika treba ubrojiti Spin Informaticu iz Osijeka, Point d.o.o iz Zagreba i Infodizajn Varaždin.

• Prednost hrvatskih ERP rješenja treba ponajprije tražiti u iznimno dobrom poznavanju zakona koji imaju lokalni proizvođači tog softvera, kao i mogućnosti da se brzo odgovori na eventualne zakonske promjene. Isto tako, lokalna rješenja mogu biti konkurentna cijenom i zbog toga privlačna hrvatskim tvrtkama koje počinju s primjenom ERP-a. Pri tome treba imati na umu da lokalna rješenja nisu ni po čemu lošija ili manje funkcionalna od stranih i da se takvi sustavi vrlo jednostavno mogu integrirati i povezati sa sustavima utemeljenim na proizvodima današnjih globalnih lidera na ERP tržištu – kaže Igor Križevan, softverski analitičar tvrtke IDC.

IN2 je svoja rješenja usmjerio na financijski sektor i među vodećim je isporučiteljima rješenja za mirovinske i investicijske fondove. Prošle su godine časopis Vidi i Institut ‘Ruder Bošković’ njegov sustav INvest2 proglasili jednim od najboljih hrvatskih inovativnih ICT projekata dodijelivši mu nagradu Vidi e-novation za inovacije u visokim tehnologijama u kategoriji srednjih hrvatskih tvrtki.

• Važno je uz proizvod pružati određenu razinu poslovnog savjetovanja. Potrebno je dovoljno rano prepoznati koje nove usluge trebamo pružiti svojim klijentima da bismo bili spremni predložiti ih i realizirati u trenutku koji im najviše odgovara – kaže Ante Mandić, direktor tvrtke IN2.

Tvrtka Times Computers uz vlastito rješenje Times Integrator, koji najviše upotrebljavaju tvrtke s velikim brojem prodajnih mjesta koja osim funkcije prodaje i obrađuju dokumente, kao SAP-ov partner nudi i njegova rješenja jer smatra da Hrvatska, kad je riječ o ERP rješenjima, kaska u utrci za svjetskim igračima koji su lokalizirali svoja rješenja za regiju.

• To je slično kao i stvaranje brenda domaćeg računala: jednostavno se ne isplati razvijati vlastita rješenja jer su drugi svjetski proizvođači brend znatno smanjili cijene – rekao nam je Milan Škrobot, direktor tvrtke. Uz to što je SAP-ov partner, prednost pred konkurencijom vidi u 17-godišnjem iskustvu u poznavanju poslovnih procesa i uvođenju poslovnih aplikacija.

40 milijuna dolara će, prema procjenama stručnjaka, iznositi vrijednost hrvatskog ERP tržišta u ovoj godini. Polovina te vrijednosti bit će podijeljena između 50-ak domaćih tvrtki.

Nakon završetka ugradnje specijaliziranog ERP rješenja, sustava cDMS (Car Dealer Management System), uvedenog u 25 tvrtki koje se bave uvozom, prodajom i održavanjem vozila Renault, Dacia, Nissan i Subaru u Hrvatskoj, tvrtka Azelija d.o.o za 2007. najavljuje širenje poslovanja u Srbiju.

• Pregovoramo s tvrtkom Renault Nissan Srbija o realizaciji istog projekta kao u Hrvatskoj. Projekt je trenutačno u fazi kalkulacije troškova projekta i analize lokalnog zakonodavstva te prilagodbe programskog rješenja cDMS – iznosi planove tvrtke njezin menadžer Mario Sić. Navodi da Renault u Srbiji trenutačno ima više od 20 koncesija i u fazi je vrlo brzog razvoja. Nakon Srbije isti projekt tvrtka planira uvesti u mrežu Renaultova koncesionara u Bosni i Hercegovini.

• S obzirom na to da je sustav cDMS multibrendovsko rješenje, odnosno nije ograničeno samo na marku Renault, ulaskom na ta tržišta preko marke Renault moći ćemo ga vrlo uspješno ponuditi i drugim auto-moto markama na tim tržištima – kaže Sić.

Dok se većina hrvatskih tvrtki okreće Srbiji i Bosni i Hercegovini, Ivan Matejašić, direktor tvrtke Spin Informatica, misli da su potrebe domaćega tržišta mnogo veće i sve ih postojeće tvrtke koje se bave prodajom ERP rješenja ne mogu zadovoljiti te smatra da konkurentske situacije zapravo i nema. Kao i većina domaćih tvrtki, i Spin Informatica ima stranog partnera; desetogodišnju, pak, suradnju s Microsoftom tvrtka smatra velikom prednostu za ostvarivanje strateškog plana u idućih pet godina – postati jedan od pet vodećih isporučitelja poslovnih rješenja u regiji Jugoistočne Europe.

• Problem je u opsegu primjene: tvrtke koje nude domaća rješenja u pravilu nisu velike i jednostavno nemaju dovoljno ljudi (savjetnika, programera, sistemskih administratora i ostalog prijekopotrebog osoblja) da bi takav velik i skup projekt provele u djelo. I na uvođenju SAP-a u Inu djelomice su radili vanjski IBM-ovi konzultanti, što zbog razine stručnosti, što zbog toga što je za projekt trebalo znatno više ljudi nego što ih je bilo dostupno na lokalnoj razini – objašnjava Križevan. U tome je možda odgovor zašto se veliki hrvatski igrači i dalje opredjeljuju za SAP-ova rješenja, a ne domaća.

Trenutačnim stanjem na tržištu hrvatske tvrtke mogu biti zadovoljne jer se ono širi i posla ima za sve. No, ipak treba uzeti u obzir da većina od 50 hrvatskih tvrtki ima manje od 20 zaposlenih, što je nedovoljno da bi se njihova rješenja kvalitetno razvijala i ugradila u poduzeća. Zato, kad se govori o hrvatskom ERP tržištu, uz nezaobilazne svjetske igrače poput SAP-a, Oraclea te Microsofta, u obzir treba uzeti tek nekoliko domaćih poduzeća koja pokušavaju opstati u tržišnoj konkurenciji. No, dok hrvatske tvrtke gotovo ništa ne rade na udruživanju i stvaranju nacionalnog brenda, veliki igrači poput SAP-a i Microsofta zbog zasićenosti na tržištu među velikim kompanijama krupnim koracima grabe prema malom i srednjem poduzetništvu, koja su tradicionalno bila domaći teren hrvatskih ERP rješenja.