Javni poziv

Teoretičari tvrde da je burzovni krah uvijek posljedica loše računice igrača na burzi. Najčešće se opisuje kao posljedica pucanja tzv. balona cijena, koje su relativno dugo i snažno rasle bez dubokog uporišta u poslovanju kompanije.

Posljednja veća svjetska burzovna kriza – što se u veljači iz Šangaja u samo 24 sata proširila na cijeli svijet – i mnoge je domaće ulagače na burzi natjerala na razmišljanje. No, iako većina analitičara vjeruje da je nastupilo razdoblje izrazite osjetljivosti, u kojem će ulagači prodavati dionice na svaki ‘šum’ koji bi mogao nagovijestavati neke nove probleme, većina ih se ipak slaže da vrijednost dionica u Hrvatskoj nije u velikoj opasnosti jer na tržište kapitala još svakodnevno pristiju velike količine novca, pa je ponuda dionica manja od potražnje.

Inače, svjetski analitičari se još nisu složili u vezi sa stvarnim uzrokoma pada šangajanske burze, na kojoj je zaustavljeno trgovanje nakon što je vrijednost glavnog indeksa pala 10 posto. Jedni tvrde da je tržište počelo shvaćati kako su cijene prenapuhane na toj burzi u usponu, dok drugi vjeruju da je okidač bila glasina da će Kina uvesti porez na dobit od kapitalnih ulaganja i da će Središnja banka povećati temeljne kamatne stope. Kako god bilo, nakon Šangaja stampeno povlačenje s tržišta zahvatio je cijeli svijet i situacija se još nije u potpunosti smirila.

Teoretičari tvrde da su burzovni krahovi uvijek posljedica loše računice igrača na burzi. Najčešće se smatraju posljedicom pucanja tzv. balona cijena, koje su relativno dugo i snažno rasle bez dubokog uporišta u poslovanju kompanija. Zbog stalnog rasta ulagači njoj aukciji u Alkmaaru bilo je vrlo malo kupaca za lukovice i cijene su pale čak 95 posto.

Najpoznatiji krah burze dogodio se 24. listopada 1929. i poznat je kao Crni četvrtak, a smatra se pokretačem velike svjetske gospodarske krize tridesetih godina 20. stoljeća. Iako mu ime spominje samo jedan dan – četvrtak, krah je bio dugotrajan, a kriza je dno dotaknula tek 1932. Isti događaj u Europi se naziva Crnim petkom, budući da je vijest o krahu na njurškoj burzi u Europu su kupovali brojne dionice, ali se na kraju dogodilo nešto zbog čega su cijene naglo pale, a ulagači pobjegli glavom bez obzira prodajući ponekad i buduće dionice koje su nedavno skupo platili.

Prvi veliki poznati krah burze dogodio se 7. veljače 1637. Kad su nizozemski ulagači zaključili da popularnost tulipana raste, kupovali su lukovice odnosno odgovarajuće opcije papire prema izuzetno visokoj cijeni. No, na godišnjem aukciji u Alkmaaru bilo je vrlo malo kupaca za lukovice i cijene su pale čak 95 posto.

Najpoznatiji krah burze dogodio se 24. listopada 1929. i poznat je kao Crni četvrtak, a smatra se pokretačem velike svjetske gospodarske krize tridesetih godina 20. stoljeća. Iako mu ime spominje samo jedan dan – četvrtak, krah je bio dugotrajan, a kriza je dno dotaknula tek 1932. Isti događaj u Europi se naziva Crnim petkom, budući da je vijest o krahu na njurškoj burzi u Europu.

U Americi se, pak, Crnim petkom naziva krah koji se dogodio 24. rujna 1869.

Crni ponedjeljak ime je kraha vrijednosti Dow Jones indeksa koji se dogodio 19. listopada 1987., kada je taj indeks u samo jednom danu pao 22,6 posto (508 bodova), što je drugi najveći pad u jednom danu u povijesti Dow Jonsa. Taj se pad brzo odrazilo i na tržišta izvan SAD-a, pa su do kraja listopada australski burzovni kursevi pali 41,8 posto, kanadski 22,5, hongkonški 45,8 a britanski 26,4 posto. Analitičari se do danas nisu uspjeli složiti što je bio glavni razlog toga kraha, budući da mu, za razliku od pada vrijednosti nakon 11. rujna 2001., nije prethodio nikakav značajniji veliki događaj.

Godinu nakon Crnog ponedjeljka, dogodila se tzv. Ruska kriza, a nakon pada vrijednosti dionica na ruskom tržištu i ostala su istočno-europska tržišta zapala u krizu.

I posljednja velika kriza prije ove pokrenute u Šangaju – krah tzv. dot-com dionica vezanih uz informatičku industriju, dogodila se 2000. u SAD-u, ali taj krah nije obilježio nagli pad vrijednosti, koji Amerikanci nazivaju Salami-Crash, jer se odvijao tijekom duljeg razdoblja. Ipak, uz mnoge mlade firme koje su završile u stečaju, taj je krah ozbiljno smanjio i vrijednost dionica tvrtki koje su ga uspjeli preživjeti.