Fima grupa širi FONDOVSKU INDUSTRIJU na Srbiju i Ukrajinu

Fima grupa iznimno je zadovoljna lanjskim poslovanjem svojih fondova. Naš dionički fond Fima Equity prošlu godinu završio na drugome mjestu na hrvatskom tržištu kapitala s obzirom na ukupno ostvareni prinos od 63,23 posto. Od osnutka fonda prinos je porastao 144,7529 posto uz istodobno povećanje imovine na ukupno 174,73 milijuna kuna. ZIF Breza-Invest d.d., zatvoreni investicijski fond, dokapitaliziran je prvom javnom ponudom dionica takve vrste u ukupnom iznosu od 45 milijuna kuna. Isplaćena dividenda za 2005. iznosila je 23,69 kuna, što je prinos dividende od 23,7 posto. Poslovanje našeg obvezničkog fonda Fima Bonda tijekom proteklog razdoblja slijedilo je trendove poslovanja ostalih obvezničkih fondova na hrvatskom tržištu kapitala, uz lagani, ali kontinuiran rast udjela.

Povećanje zanimanja za ulaganje u fondove izravno je povezano s razvojem tržišta kapitala, odnosno većom informiranosti i edukiranosti stanovništva o drugačijim načinima ulaganja novca. Obilježja dioničkih i mješovitih fondova i mogućnosti koje nude ulagateljima dovele su do situacije premještanja dijela slobodnih sredstava iz klasične bankovne štednje upravo u fondove. Uz to, IPO Ine d.d. i dostupnost takva načina ulaganja širokom krugu građana dodatno su poboljšali percepciju tržišta kapitala te tako izravno ojačali i položaj domaćih investicijskih fondova.

Hanfina Uprava donijela je rješenje kojim se Fima Global Investu odobrava osnivanje nekretninskog fonda Fima Proprius d.d., dakle, zatvorenom investicijskom fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine. Naš nekretninski fond, sukladno svojoj strategiji ulaganja, mnogo je konzervativniji od dioničkih fondova, a tako ćemo zasigurno zadovoljiti potrebe i onoga dijela potencijalnih ulagatelja koji nisu skloni većem riziku, uobičajenom kod dioničkih fondova, a svoj novac ipak žele uložiti u investicijski fond. Rizik ulaganja u takvu vrstu fondu mnogo je manji jer su takvi fondovi u pravilu mnogo manje izloženi promjenama cijena dionica i ostalih financijskih instrumenata s obzirom na to da je većina imovine uložena u nekretnine. Uvjereni smo da ćemo zajedno sa svojim ulagateljima osnivanjem tog fonda dodatno unaprijediti ponudu hrvatskog tržišta kapitala i ostvariti kvalitetne rezultate.

Fima kao grupa svakako želi ući u EU. Dovoljno je velika da se u Uniji može nositi s kompanijama koje ondje već rade takav posao. Procjenili smo da je najbolji put do ulaska u EU kroz tranzicijske države, pa smo svoje znanje i mogućnosti usmjerili na ukrajinsko tržište. Naši fondovi ondje već traže prilike za ulaganje. Cilj nam je u Ukrajini stvoriti strukturu kakvu imamo i u Hrvatskoj, no primjereno razvoju tamošnjega tržišta. Prvi je korak osnivanje kuće za upravljanje fondovima uz brokersku i savjetodavnu, a u budućnosti planiramo i osnivanje manje banke te faktoring. U ovom trenutku osnivamo tvrtku u pravnoformalnom smislu. Sastavili smo tim i vrlo brzo očekujemo punu operativnost tvrtke.

Sukladno trendovima tržišta kapitala i strategiji svojega ulaganja, Fima Equity je 2006. ostvario vrlo visoke prinose. Naša je procjena da su godišnji prinosi u dioničkim fondovima od 20 do 30 posto više nego zadovoljavajući te opravdavaju ‘premiju na rizik’ koji se preuzima uplatom sredstava u fond. Povećanje na takvim razinama predviđamo još bar nekoliko sljedećih godina, na što će sva kako utjecati brojni čimbenici i kretanja.

IPO kvalitetnih državnih i privatnih tvrtki zasigurno je put kako zadovoljiti mnogobrojne sudionike, uključiti radnike i građane, ali i povećati ponudu prvorazrednih dionica (engl. blue-chips) na domaćem tržištu kapitala. Ina je bila pravi primjer jer je prvi put cjelokupna javnost bila posve upoznata s načinom funkcioniranja tržišta kapitala i burzi, znatno je podignuta svi jest i znanje o javnim ponudama te stvorena atmosfera u kojoj su svi htjeli biti uključeni u tu uspješnu priču. Istodobno su dionice prvi put bile top-vijest svih hrvatskih medija.

Unatoč tomu, smatramo da uvijek treba ostati na zemlji jer takav eksponencijalni rast tržišta ne može trajati unedogled. Nove prostore vidimo u postupnom smanjenju ovisnosti o domaćem tržištu i jačem ulasku na istočna tržišta koja nude nove mogućnosti. Naši fondovi jedini su u RH aktivni sudionici na rumunjskom i bugarskom tržištu kapitala i već su nekoliko godina u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te Makedoniji. Aktivno prateći tržišta Ukrajine i Kazahstana, vrlo ćemo brzo ispuniti sve preduvjete za trgovanje i u tim zemljama.

Tržište fondova u Srbiji tek je počelo funkcionirati, doneseni su zakonski okviri, osnovano je prvo društvo za upravljanje fondovima kao i prvi fond, a očekuje se osnivanje još novih društava i fonda. Fima grupa u postupku je osnivanja vlastitog društva za upravljanje koje bi uskoro trebalo početi s radom, odnosno osnivanjem fondova, prikupljanjem kapitala i upravljanjem imovinom. Interes za ulaganja u fondove priličan je, i sigurno smo da fondovska industrija na tom tržištu ima perspektivu te očekujemo snažan rast i razvoj u sljedećih nekoliko godina. Edukiranost stanovništva i rezultati fondova ključni su za rast fondovske industrije i općenito razvoj tržišta kapitala.

Unatoč udaljenosti, Hrvati u Ukrajini nisu stranci. Velika je sličnost u jezicima, zbog čega nema problema u komunikaciji, a Hrvatska i Ukrajina dijele i zajedničku ekonomsku prošlost. Osim toga, Ukrajina je nekoliko puta veća od nas, a financijski je biznis ondje nešto manji, stoga je razvojni potencijal vrlo velik. Ukrajina prolazi kroz tranziciju, kroz koju je Hrvatska već prošla, i upravo u tome vidimo priliku da prenesemo znanje i iskustvo na ta tržišta i kolege Ukrajince koji čine naš ukrajinski tim. Na tom tržištu vidimo velike mogućnosti i za druge sektore hrvatskoga gospodarstva. Sukladno našim procjenama, ali i poslovnoj strategiji, tržište Ukrajine velik nam je izazov i s veseljem ga prihvaćamo.

Za razliku od otvorenih fondova, zatvoreni su pravne osobe i upisani su u registar trgovačkoga suda. Sukladno tome, imaju nadzorni odbor, skupštinu fonda, plaćaju porez na dobit, odnosno tretiraju se kao svako drugo dioničko društvo. S druge strane, postoji obveza računanja njihove imovine jedanput na mjesec, dok se za otvorene fondove imovina mora računati svakodnevno. Dioničke zatvorenih fondova kotiraju na burzi, zbog čega ima i dodatnih obveza koje treba ispuniti fond kao izdavatelj dionica, odnosno društvo koje upravlja fondom. Također, postoje određene razlike u ulagačkim ograničenjima i priznavanju određenih troškova koji mogu teretiti imovinu fonda.

Osnivanje zatvorenog fonda u svakom je slučaju složenije od osnivanja otvorenog (s privatnom ili javnom ponudom). Osnivanje otvorenog fonda s javnom ponudom, nakon Hanfina odobrenja i objavljivanja statuta i prospekta, smatra se tako gotovo završenim, dok se kod zatvorenog fonda nakon Hanfina odobrenja akata objavljuje poziv za upis dionica u određenom roku i tek se nakon prikupljanja kapitala i upisa dionica te prijave u registar trgovačkog suda osnivanje smatra završenim.

Svakako, zatvoreni investicijski fond pruža određene prednosti, a to je u prvom redu konstantnost kapitala koji je na raspolaganju upraviteljima fonda. To znači da investicijske odluke za zatvoreni fond mogu biti drukčije u smislu trajanja i iznosa pojedinih investicija jer nema priljeva (osim u slučaju dokapitalizacije fonda) i odlijeva kapitala kao kod otvorenih fondova.