Vindija će imati podršku Vlade i trgovaca

Teško je nagadati. Dukat je jak proizvođač fermentiranih proizvoda. Ne mogu komentirati što će napraviti i koji su im planovi. Moramo se pripremati na to da ćemo imati jakoga konkurenta.

Bojite li se Lactalisa? Imamo visoku kvalitetu, zbog koje vjerujem da će Vindija uvijek imati svoje mjesto na policama. Prema tome, mislim da će Vindija imati podršku Vlade i trgovaca te se nadam da smo svjesni da jedini bez drugih ne možemo, da smo na domaćem terenu i da trebamo održati korektne odnose.

Kakva je budućnost Vindije, gdje će biti za pet godina? Za pet godina s trenutačnom stopom rasta Vindija bi morala biti na barem još tri ili četiri tržišta.

Je li Luka Rajić Dukat trebao prodati stranom kompaniji ili hrvatskom konzorciju? Nije ga trebao prodati strancima.

Kome ćete vi prodati Vindiju? O prodaji Vindije ne može se razgovarati, ne pada mi na pamet.

Tko je trebao biti u hrvatskom konzorciju? Ne znam. Ali, da smo bili pozvani, sigurno bismo se uključili.

Je li ovo prilika da se napokon strateški povežu hrvatske prehrambene kompanije? Tranzicijska smo zemlja i još uvijek nisu jasne strategije razvoja u svim tvrtkama, pa je teško surađivati. Mislim da je posljednji trenutak da odredimo strateške ciljeve i komparativne prednosti te da pokušamo zajednički nastupiti na drugim tržištima. Imamo velike prednosti u odnosu na druge proizvođače u regiji.

U kojim biste se smjerovima trebali širiti? Prema BiH, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Kako ćete se dogovoriti kad vam to dosad nije pošlo za rukom? Država u tome treba dati svoj veliki doprinos, uloga je Vlade nezamjenjiva. Pritom ne mislim u materijalnom smislu. Imamo primjer u susjednoj zemlji, gdje je Mercator mnogo toga napravio uz pomoć Vlade.

Je li to razlog zbog kojeg hrvatske prehrambene tvrtke nisu napravile znatnije iskorake u regiji? Ne može se reći da ništa nije napravljeno. Možda idemo sporijim, ali zbog toga sigurnijim tempom. Kupili smo jednu mljekaru u Srbiji u Lajkovcu, 60 kilometara od Beograda, zatim imamo vrlo čvrste osnove za istu stvar u BiH. Na žalost, Dukatovim odlaskom šanse su nam umanjene.

Koja su vaša očekivanja od države? Moramo biti objektivni. Država već godinama subvencionira proizvodnju mljeka i da nije bilo tog poticaja, danas ne bismo imali jednu od najvećih stopa porasta proizvodnje mljeka u Europi. Drugi pozitivan primjer je PDV, kojeg nema na mljeku. Upravo zbog toga Vlada ima pravo tvrditi da godinama ulaže u kooperante te na taj način potiče proizvodnju mljeka u Hrvatskoj. No, mislim da se država napokon treba strateški opredijeliti za poljoprivrednu i prehrambenu industriju te dati poticaj tvrtkama s tog područja da krenu prema regiji.

Zašto država nije ranije nešto učinila kako bi spriječila prodaju Dukata strancima? Mislim da je Vlada mislila da Luka Rajić neće prodati Dukat. Prodaja Dukata nije odlučujuće pitanje jer se mnogo toga prodalo do sada. No, s druge strane treba pogledati Slovenciju i činjenicu da Ljubljanske mlekarne ne može kupiti niko drugi osim Slovenaca.

se rijetko pojavljuje kao lider tog procesa, a i pitanje je bi li aktivnija uloga države dodala vrijednost. Proizvođači prehrambenih proizvoda čak su i unutar grane različiti, a vlasnici imaju različite strategije razvoja svojih kompanija – objasnio je Hora zbog čega ideje o strateškom povezivanju hrvatskih prehrambenih tvrtki ne padaju na plodno tlo.

Prema mišljenju Željka Ivančevića, Upravitelja Zaklade za promicanje gospodarskih interesa, ako se nešto brzo ne napravi, i drugi će gospodarstvenici, svjesni da će teško opstati u Europskoj uniji, slijediti Rajićev primjer.

• Hrvatska nije riješila temeljna pitanja kako bi se prehrambeni sektor mogao razvijati i bio sposoban konkurirati europskim proizvođačima hrane. Ponajprije je nužno riješiti pitanje zemljišta, odnosno omogućiti njegovo okupiranje. Bez toga se ne može ići korak dalje – organizirati navodnjavanje poljoprivrednih površina i promijeniti strukturu proizvodnje. Ti preduvjeti nužni su da bi se osigurale sirovine za prerađivačku industriju po konkurentnim cijenama umjesto da ih se uvozi – objasnio je Ivančević i dodao da je Hrvatskoj potrebno pet do 10 godina kako bi postigla taj cilj.

Duro Gavrilović ne prodaje tvrtku

Vrlo lako se, kazao je, može pretpostaviti što nas očekuje nakon ulaska u EU. I on je za primjer uzeo Sloveniju i naveo da su naši sjeverni susjedi, unatoč mnogo boljoj pripremi za ulazak u europsku integraciju, imali velikih teškoća kad je riječ o prehrambenoj industriji.

• Slovenci su imali silnih problema nakon ulaska u EU, zbog čega su hitno angažirali konzultante da bi vidjeli što se točno dogodilo i što mogu napraviti u segmentu mljeka i mesa – objasnio je Ivančević, koji smatra da mnoge naše kompanije neće izdržati udare konkurencije iz EU i da bi donekle stabilnu poziciju mogao imati Agrokor zahvaljujući tome što raspolaže vlastitom maloprodajnom mrežom.

Sudeći prema izjavama ekonomskih stručnjaka s kojima smo razgovarali, ako država napokon ne osmisli strategiju prehrambenih industrija, Kraš, Podravka, Franck i brojne druge hrvatske uzdanice snaći će sudbina domaćih pivarskih industrija. Jedina svjetla točka za sada su poduzetnici staroga kova, koji tvrde da neće nikada prodavati svoje ‘dukate’.

• Gavrilović nije na prodaju. Ja sam osma generacija, a iza mene u redu već čekaju deveta i deseta – kaže Đuro Gavrilović.