Izazov koji nismo prihvatili

Prema iskustvima EU najveća su prepreka masovnijoj gradnji malih hidroelektrana otežani uvjeti dobivanja građevinske dozvole. U Hrvatskoj su ograničenja još veća.

Električna energija iz hidroenergetskih izvora zauzima u svijetu prvo mjesto u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora. Riječ je o tehnologiji s vrlo visokom efikasnošću primijenjenoj u svim krajevima svijeta gdje su vršena bilo kakva geološka i meteorološka istraživanja. U tablicama su prikazani hidroenergetski izvori u svijetu, instalirana snaga hidroelektrana te njihova godišnja proizvodnja.

U svijetu postoje hidroelektrane (HE) svih snaga, od 5 kW pa sve do nekoliko stotina MW. Budući da su kod nas već pretežno iskorišteni vodotokovi velikih rijeka, preostaju za korištenje tek mali vodotoci i mogućnost gradnje malih hidroelektrana na njima, takozvanih obiteljskih elektrana. Ukupna instalirana snaga malih hidroelektrana u svijetu danas je oko 50 GWh, što je oko sedam posto ukupne instalirane snage, dok potencijal malih hidroelektrana iznosi 180 GW, što je oko šest posto ukupnoga svjetskog potencijala. U zemljama EU ukupna instalirana snaga MHE-a iznosi 9 GW, što je polovica njihova potencijala, a godišnja je proizvodnja jednaka 30 TWh. Prema iskustvima zemalja EU glavna barijera masovnijoj gradnji malih hidroelektrana otežani su uvjeti dobivanja potrebnih dozvola za gradnju.

Temeljni parametar na osnovi kojeg je definirana mala hidroelektrana u svim zemljama isključivo je instalirana snaga. Ovisno o prije navedenim konstatacijama, u svijetu se malim hidroelektranama smatraju one u rasponu od donje granice instalirane snage 5 kW u Kini, do gornje granice 30 MW u SAD-u. Pritom su neke zemlje napravile podjelu MHE-a na mikro, mini i male hidroelektrane. S obzirom na to da se podjela razlikuje od zemlje do zemlje, a nazivi su isti, često se, kad govorimo o mikro, mini i malim hidroelektranama, ne zna točno o kojim je snaga riječ.

Što se u međuvremenu događa u Hrvatskoj? Svjetlo dana ugledali su Zakon o građenju, koji klasificira elektrane po snazi, i Zakon o elektroprivredi, kojim se elektrane do 5 MW definiraju kao male elektrane. Radaju se Katastar malih vodnih snaga (1985.) i polovični Katastar malih hidroelektrana (1989.), kao i Prostorno-planerske podloge za ocjenu poteza vodotoka za korištenje i lociranje malih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj (1995.). HEP izdaje publikaciju Male hidroelektrane (1993.) te za malu privredu ni-malo povoljnu otkupnu cijenu električne energije (1994.).

U međuvremenu je izglašan paket novih energetskih zakona, kojim je omogućeno da se tim aktivnostima mogu baviti trgovačka društva, fizičke osobe, trgovci, obrtnici i građani. Strani trgovci i trgovačka društva izjednačeni su u poslovanju na području Hrvatske s domaćima, ali mogu obavljati djelatnost tek ako osnuju podružnicu, za čije se osnivanje primjenjuju propisi kao za domaća društva.

Nakon velikog entuzijazma u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća, odjednom mir i tišina. Gdje smo sada? Privatnici ne žele ulaziti u gradnju zbog velikih teškoća pri traženju dokumentacije i dozvola velikih investicija, nemogućnosti dobivanja povoljnih kredita, teških i neopravdanih zahtjeva elektroprivrede te nerealne cijene otkupa električne energije u vrijeme otplate kredita. Domaćinstva koja bi se bavila tim aktivnostima ne mogu se osloniti na sigurnost kreditnih uvjeta i otplate. U Zapadnoj se Europi mnogo domaćinstva bave proizvodnjom električne energije u malim hidroelektranama. Država i elektroprivrede ih podupiru i osiguravaju prodaju njihovog proizvoda. Kod nas još nema takvih garancija, pa ne začuđuje da se od 1998. sagradila tek jedna mala hidroelektrana. Opravdano je upitati – zašto?