Predstavnici poduzetnika, pogotovo srednjih i manjih, tvrde da će porezna reforma najviše pogodovati korporacijama, odnosno dioničkim društvima ili društvima s ograničenom odgovornošću. Ta će društva ubuduće plaćati samo 15 posto poreza na dobit umjesto dosadašnjih 25 posto.
Njemačka uprava proživljava svoje drugo gospodarsko čudo: dojuče-rašnji ‘europski pacijent’ i zemlja s donedavno najslabijom stopom gospodarskog rasta, ponovno je preuzela staru ulogu lokomotive europskoga gospodarstva. Za tekuću godinu i najpresimističniji ekonomski stručnjaci predviđaju stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto, a slične optimistične prognoze donose se i za sljedeću godinu. Stoga nezaposlenost pala je u svega dvije godine s 11,7 na 8,8 posto, a predviđanja su da će se taj pad nastaviti i u srednjoročnom razdoblju. Već sada njemačko gospodarstvo trpi zbog nedostatka stručnog kadra, posebice inženjera strojarstva.
Gospodarstvo pak traži pojačano otvaranje granica za inozemne stručnjake i uklanjanje besmisleno visokih početnih plaća za uvozne in-sadašnjih uspjesima nego novim projektima Njemačku nastoji učiniti što atraktivnijom za investicije. Nakon dugogodišnjeg natezanja, Merkeličin kabinet prošle je srijede u najvažnijim točkama odobrio reformu Zakona o oporezivanju poduzetnika koji predviđa značajne porezne olakšice za njemačke poduzetnike. Tako bi stopa poduzetničkih poreza sa sadašnjih 39 posto trebala pasti na ispod 30 posto. Reformom Vlada želi postići dvojaki cilj: s jedne strane, jačanje Njemačke kao zemlje atraktivne za investicije, a, s druge, vraćanje u Njemačku korporacije koje su dosad zbog poreznih razloga svoja sjedišta selile u susjedne zemlje s manjom stopom korporacijskog poreza, poput Švicarske ili Austrije.
O pojedinostima reforme još se pregovara, a pregovarački timovi, na čijem čelu sjede predstavnici Vladinih stranaka, ministar financija Peer Steinbrück za SPD i premijer savezne nici dolaze s lijevog krila SPD-a koje smatra da nova porezna reforma ide previše na ruku velikom kapitalu. Predvodnik ‘lijevih jastrebova’ unutar SPD-a Björn Böhning čak smatra da je socijaldemokratska stranka stavljanjem potpisa ispod ove reforme ‘ubila socijalni profil SPD-a’.