Home / Tvrtke i tržišta / Intrigantni odgovori na banalna pitanja

Intrigantni odgovori na banalna pitanja

P: Moje se poduzeće brzo povećava, a posla je više nego što ga mogu sam obaviti. Kakve zaposlenike trebam zaposlititi?O: Očito je da želite zaposlititi nekoga tko je sposoban, tko može raditi za onoliko plaću koliko mu možete ponuditi i koji je doista zainteresiran pomoći vam u rastu tvrtke. Ali, da biste našli zaposlenika koji vam može pomoći u biznisu, morate se upitati kakav šef trebate biti. Najbolji način da zaposlite i zadržite idealnog zaposlenika jest da sami budete idealan poslodavac. Ne možete li ponuditi zdravstvenu zaštitu, morali biste ponuditi druge pogodnosti, npr. fleksibilno radno vrijeme, ili dopustiti dovođenje kućnih ljubimaca u ured. Ako ste tip šefa za kakva ljudi vole raditi i ako vaše poduzeće nudi zaposlenicima prilike za koje pretpostavljaju da ih drugdje neće dobiti, za vaše će poduzeće biti zainteresirani dobro radnici. Prvi bi vam zaposlenik trebao biti netko tko zna vještine ili ima talente koje vam nemate. Razmotrite svoje nedostatke; učini li vam se da vaš potencijalni zaposlenik ima vještine i znanje koja biste sami željeli imati, osoba je vrijedna razmatranja. Pomoći vam može i neznatno različit način razmišljanja. Naravno, treba vam netko s kime ćete moći surađivati, ali uznemite li svojega klonu, o svemu ćete isto misliti, a uspješnoj kompaniji koja želi napredovati nužne su raznolike vještina i različita mišljenja.

P: Kakve bih povlastice trebao nudit zaposlenicima? Moj biznis raste, ali nisam siguran koliko im mogu ponuditi.O: Ako su vaši zaposlenici zadovoljni, brinut će se o vašim klijentima. No, ako nisu, upravljate brodom uz pomoć mornara kojima nije stalo hoćete li se nasukati ili nećete. Dakle, odgovor je: Ponudite povlastica koliko god možete a da ozbiljno ne ugrozite svoj biznis. Oblici zakonitih povlastica nisu tajna nijednom poduzetniku: od primjerenih plaća do redovitog podmirenja poreznih obveza i doprinosa mirovinskog osiguranja. Ne ponudite li zaposlenicima neke povlastice, vjerojatno ćete se i sami upitati: Tko će uopće htjeti raditi za mene i želim li zapravo da takve osobe rade za me ne?

P: Uvijek mi je bilo teško odrediti cijene. Kako znati trebam li ih posiriti ili sniziti?O: Određivanje cijene zajednički je problem svih poduzetnika. Odredite li previsoku, izgubit ćete klijente, koji će otići konkurenciji, a preniskom ćete ugroziti profitnu stopu. Određivanje cijene obuhvaća brojne činitelje, uključujući tržišne uvjete, ciljane mušterije i poduzetničku inticiju. Mnogi poduzetnici dolaze do željene cijene mjereći troškove i dodajući određen postotak (npr. 25 posto). Taj postotak, ili profitna stopa, izvor je nevolja. Novi poduzetnici obično počinju s cijenama nižim od konkurenata da bi dobili određeni tržišni poticaj, ali njihove cijene katkad predugo ostaju preniskima. Prilikom vrijeme za podizanje cijena moglo bi biti kad vaši konkurenti naplaćuju više nego vi, kad se vaša profitna stopa smanjuje zbog bujanja operativnih troškova ili kad vam poduzeće nema dovoljno kapitala za širenje iako vam potrošačka baza raste. Bojite li se reakcije potrošača na povišenje cijena, sjetite se da će lakše podnijeti postupno poskupljenje. Cijene možete posiriti a da se uopće ne čini da ste ih posirili, npr. ukidanjem popusta. Većina će kupaca ostati uz vas nalazi li vrijednost u vašem proizvodu ili usluzi. Mnogi stručnjaci protive se sniženju cijena jer se tako znatno smanjuje profitna stopa. Gubite li dragocjene mušterije, mogli biste pasti u kušnju da to napravite. Ovisno o proizvodu, možda biste mogli povećati profitnu stopu snižavajući režijske i operativne troškove, primjerice dogovorom s dobavljačima da vam snize cijenu isporuke.

P: Koliku bih si plaću trebao davati?O: To je posebice škakljivo pitanje. Kao isključivi vlasnik sami ćete odlučiti koliko ćete sebi platiti, a može biti izazovno preplati se. Nepisano je pravilo da podmirite poslovne troškove prije nego što sebi isplatite plaću. Procijenite najmanju količinu novca koju će vaše poduzeće vjerovatno zaraditi u uvjetima stabilnoga poslovanja, a zatim odbijte mjesečne troškove (struju, najam i opremu ureda, plaćanje dobavljača itd.). Pamatni poduzetnici također svaki mjesec stavljaju na stranu manju sumu novca za plaćanje godišnjega poreza. Neto suma koja ostane vaša je mjesečna plaća. U prvoj godini mudrije je pogriješiti tako da sebi platite manje nego više, a dobro je zadržati tu razinu dok ne steknete osjećaj za ukupne izdatke. Nije na odmet otvoriti odvojene račune – za tvrtku i svoj novac.