Badel 1862 tražit će licenciju Pepsija za cijelu regiju

Najveći potencijal za rast unutar Eurobevova segmenta Perković vidi u Pepsiju i očekuje da će u razgovoru s predstavnicima te američke tvrtke izboriti bolji položaj za kupljenu punionicu bezalkoholnih napitaka. Badelovci, naime, planiraju dogovoriti proširenje Pepsijeve palete proizvoda u Hrvatskoj niskokaloričnim novitetima i pićima obogaćenima vitaminima, a žele i pregovorima dobiti licenciju Pepsija za cijelo područje bivše Jugoslavije.

• Kad god pregovaramo, nastojimo dogovoriti licencije ili zastupstva za sve zemlje bivše Jugoslavije jer želimo doći do liderske pozicije u cijeloj regiji – optimističan je Perković. Prema njegovim riječima, za dobivanje licencije Pepsija za cijelu regiju Badelu u prilog ide to što u Srbiji i Bosni i Hercegovini ima vlastite tvrtke, a nedavno je ušao i u trgovine najvećeg maloprodajnog lanca u Srbiji Maxija.

Osim toga, kazao je, uskoro bi u procesu privatizacije trebao kupiti srbijansku tvrtku koja se bavi proizvodnjom vina i u kojoj već neko vrijeme Badel puni nekoliko svojih proizvoda (nije želio govoriti o kojoj je kompaniji riječ, no moglo bi se pretpostaviti da je Badel bacio oko na tvrtku Kosovovino-Komerc), koja će mu omogućiti veću ekspanziju na srpskom tržištu. Uglavnom, iz Perkovićevih se riječi moglo zaključiti da kupnju Eurobeva smatra punim pogotkom i da vjeruje kako će se ta investicija od nešto manje od 200 milijuna kuna Badelu sigurno isplatiti.

No, kao što kaže poznata izreka, jedno su planovi, a drugo mogućnosti. Poznavatelji situacije na tržištu sokova, naime, ne dijele Perkovićev optimizam i ne očekuju bitne pomake na tržištu. Bar ne kratkoročno, a pogotovo ne u segmentu voćnih sokova, u kojem je u kratkom roku teško napraviti diferencijaciju i razvojni pomak. Činjenica je da je Lura u posljednje dvije godine zapostavila ulaganja u bezalkoholna pića.

Na hrvatsko tržište prošle je godine, prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića, plasirano oko 368,5 milijuna litara bezalkoholnih pića, od čega se 309,2 milijuna litara odnosi na domaće proizvođače, dok je 59 milijuna litara uvezeno.

• Ukupna potrošnja bezalkoholnih pića porasla je za otprilike tri posto, a najveći porast od pet posto prošle je godine zabilježen u segmentu osjećavajućih pića, dok su voćni sokovi rasli prema stopi od samo jedan posto. Najlošiji rezultati zabilježeni su, pak, u kategoriji sirupa, koja je pala za 17 posto, čime je potrošnja po stanovniku smanjena s četiri na tri litre sirupa. U prošloj godini napravljen je pozitivan pomak u pogledu uvoza, koji je smanjen za oko šest milijuna litara, odnosno 10 posto – objasnila je Ružica Glazer, direktorica GIUPP-a te dodala da je ukupna potrošnja bezalkoholnih pića na hrvatskom tržištu vjerojatno još veća od navedenog, jer udrženje ne raspolaže podacima o količini energetskih pića i Cedevite, koja je također bezalkoholni napitak, a koji su nelojalna konkurencija jer nisu trošarinski opterećeni kao npr. osjećavajuća bezalkoholna pića i aromatizirani sirupi.

Mogućnosti za napredovanje ima i Pepsi, koji je najprofitabilniji dio Eurobevova asortimenta, no njegov je problem u tome što principal traži rast da bi participirao u marketinškim troškovima, a poznato je da rasta, bar u toj djelatnosti, nema bez marketinga. Kad je riječ o Pepsiu, Perkovićeva ideja dobivanja regionalne licencije za punjenje tog pića prilično dobro zvuči, ali i u ovom slučaju problem je realizacija. Badel bi eventualno mogao dobiti licenciju za područje Bosne i Hercegovine, i to nakon akviriranja neke punionice u Bosni, dok o Srbiji za sada može samo sanjati. Dakle, kako sada stvari stojte, Badel će se morati zadovoljiti licencijom za Hrvatsku.

Od brendova, pak, mogućnosti za jače pozicioniranje ima još samo Inka, čak i regionalno ako bi se uložilo u kampanju, no riječ je o malom tržišnom segmentu koji na razini cijele tvrtke ne može donijeti veće pomake.

Širenje Eurobeva, odnosno Badel Bapa (tvrtka bi uskoro trebala vratiti svoj stari naziv, za što je, navodno, Luki Rajiću plaćeno milijun eura), moguće je, kao što je Perković istaknuo, u segmentu HoReCa, u kojem je i sinergija s Badelom najveća.

Ipak, u tom segmentu prodaje neće biti lako povećati volumen jer ugostiteljstvo čini tek 30 posto ukupne prodaje pića, odnosno rast u tom segmentu ne može u kratko vrijeme donijeti veliki pomake u tržišnim udjelima. Perkovićeva logika da će uz pomoć već postojećih brendova progurati i Eurobevove možda će ‘upaliti’ u kanalu HoReCa, no u hrvatskoj maloprodaji takva će logika teško proći. Uostalom, da hrvatski trgovci pristaju na takve uvjete, Coca-Colina voda Bistra davno bi se našla u Konzumovim dućanima. S najvećim problemima Badel će se suočiti u jačanju prodaje u retailu, a s obzirom na to da Agrokor drži 30 posto tržišta maloprodaje u Hrvatskoj te da se u njegovu portfelju nalaze Jamnica i Juicy, teško je očekivati bolju poziciju Eurobevovih proizvoda na policama.

Osim Agrokora i njegove Jamnice, Badel će imati jake konkurente u svim segmentima: Coca-Colu, Pago, Rauch te Podravku (koja trenutačno pokušava od Istravina kupiti brend Lero i punjenje Cocte za hrvatsko tržište).

Ne može se reći da Badel i Eurobev nemaju sinergijskih učinaka, jer ipak je riječ o istoj tehnologiji i pogonima kao i u proizvodnji vode, a tu su i prodajne i distribucijske snage obiju kompanija. No Silviju Galiću, novom predsjedniku Uprave Eurobeva, koji je na tome mjestu zamijenio Marijana Kosa, za rast Eurobeva bit će potrebna dobro osmišljena strategija bezalkoholnog biznisa, veliko pospremanje i restrukturiranje kompanije, koje će vjerojatno značiti i smanjivanje broja ljudi.

Badel će se najvjerojatnije odlučiti za strategiju koja će uključivati niže cjenovno pozicioniranje i stalna udržavanje, što će u konačnici povećati volumen prodaje, ali, na žalost najvećega proizvođača pića, neće donijeti očekivani profitabilnost. Perkovićev san o liderstvu u regiji možda će se ostvariti na polju jakih alkoholnih pića i vina, no u bezalkoholnom segmentu još je daleko od osvajanja vodeće pozicije.