Prioritet uredbe bit će zaštita tradicijskih i deficitarnih obrta, kao i očuvanje istinske obrtničke vrijednosti.
Ponovno aktualiziranje pitanja prodaje poslovnih prostora obrtnicima, odnosno zahtjev za hitno donošenje Uredbe o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu RH, bio je povod sastanka predsjednika Hrvatske obrtničke komore Mate Topića s ministricom pravosuđa Anom Lovrin, a zatim i okruglog stola Poslovnog prostora obrtnicima, koji je organizirala Obrtnička komora Zagreb.
Naime, spomenuta uredba trebala je biti donesena do 18. veljače 2005., dakle prije više od dvije godine, međutim, do danas još nije dobila ‘zelenu svjetlost’.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnog prostora (N.N. 174/04.), donesenom 18. prosinca 2004. godine, člankom 33.a utvrđeno je da se poslovni prostori u vlasništvu RH mogu prodati zakupniku koji je prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva /N.N. 29/02./ mikro ili mali subjekt maloga gospodarstva, ako podnese zahtjev za kupnju, a uredno izvršava sve obveze iz ugovora o zakupu pod uvjetima i prema postupku koji će uredbom propisati Vlada RH.
Također, člankom 6. Zakona utvrđeno je da je Vlada RH obvezna donijeti uredbu o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu RH u roku od 60 dana od stupanja na snagu tog Zakona, što nije provedivo.
Ministrica Lovrin u razgovoru s predsjednikom Topićem iskazala je razumijevanje za žurno donošenje navedene uredbe.
- Potrebno je donijeti uredbu kojom bi se onemogućile razne malverzacije s obrtničkim sudbinama i njihovim poslovnim prostorima – kazala je ministrica pravosuđa.
Prioriteti te uredbe bit će zaštita tradicijskih i deficitarnih obrta, kao i očuvanje istinske obrtničke djelatnosti.
Na okruglom stolu zagrebački su obrtnici od Vlade i nadležnih institucija zatražili što skorije donošenje navedene uredbe, kao i donošenje odluke o prodaji poslovnih prostora Grada Zagreba te jedinica lokalne samouprave. Riječ je o poslovnim prostorima obuhvaćenima temeljem Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u Zagrebu.
Pomoćnik ministrice pravosuđa Boris Koketi istaknuo je tom prilikom da namjera i volja o donošenju uredbe postoje, ali da ne može točno tvrditi u kojem će to roku biti, odnosno kada će ići pred Vladu.
Sudionici okruglog stola suglasni su da se pod pojmom naknade za obavljena ulaganja visina utvrđene naknade određuje prema neamortiziranoj vrijednosti ulaganja, a također smatraju da se ne bi smjelo ugovornom odredbom ograničiti pravo zakupnika na naknadu za ulaganja u poslovni prostor. Mišljenja su i da treba pokrenuti inicijativu za donošenje propisa na državnoj razini te odluka na lokalnoj razini kojima bi se utjecalo na oživljavanje zapuštenih poslovnih prostora koji se nalaze u dugotrajnim postupcima povrata ili se ne koriste zbog sporova među suvlasnicima ili nekih drugih razloga.
Predsjednik OKZ-a Ivan Obad iznio je podatke kako je u povratu 5.000 do 6.000 prostora, od kojih je dio već u vlasništvu ili suvlasništvu Hrvatske, najviše na području Zagreba. Također, tu je i 1.000 poslovnih prostora na području Zagreba čiji je vlasnik Grad ili se njegovo vlasništvo još utvrđuje. Donošenje uredbe, kako je rekao, znatno bi pridonijelo razvoju i promicanju obrtništva, jer bi na taj način obrtnici bili ohrabreni u daljnja investiranja i gospodarski razvoj. Obad je istaknuo i kako je zadnji čas da se obrtnicima prodaju poslovni prostori, kako bi ih na vrijeme pripremili za oštru konkurenciju koja dolazi ulaskom Hrvatske u EU.