Home / Biznis i politika / Zahtjev obrtnika

Zahtjev obrtnika

Prioritet uredbe bit će zaštita tradicijskih i deficitarnih obrta, kao i očuvanje istinske obrtničke vrijednosti.

Ponovno aktualiziranje pitanja prodaje poslovnih prostora obrtnicima, odnosno zahtjev za hitno donošenje Uredbe o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu RH, bio je povod sastanka predsjednika Hrvatske obrtničke komore Mate Topića s ministricom pravosuđa Anom Lovrin, a zatim i okruglog stola Poslovnog prostora obrtnicima, koji je organizirala Obrtnička komora Zagreb.

Naime, spomenuta uredba trebala je biti donesena do 18. veljače 2005., dakle prije više od dvije godine, međutim, do danas još nije dobila ‘zelenu svjetlost’.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnog prostora (N.N. 174/04.), donesenom 18. prosinca 2004. godine, člankom 33.a utvrđeno je da se poslovni prostori u vlasništvu RH mogu prodati zakupniku koji je prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva /N.N. 29/02./ mikro ili mali subjekt maloga gospodarstva, ako podnese zahtjev za kupnju, a uredno izvršava sve obveze iz ugovora o zakupu pod uvjetima i prema postupku koji će uredbom propisati Vlada RH.

Također, člankom 6. Zakona utvrđeno je da je Vlada RH obvezna donijeti uredbu o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu RH u roku od 60 dana od stupanja na snagu tog Zakona, što nije provedivo.

Ministrica Lovrin u razgovoru s predsjednikom Topićem iskazala je razumijevanje za žurno donošenje navedene uredbe.

  • Potrebno je donijeti uredbu kojom bi se onemogućile razne malverzacije s obrtničkim sudbinama i njihovim poslovnim prostorima – kazala je ministrica pravosuđa.

Prioriteti te uredbe bit će zaštita tradicijskih i deficitarnih obrta, kao i očuvanje istinske obrtničke djelatnosti.

Na okruglom stolu zagrebački su obrtnici od Vlade i nadležnih institucija zatražili što skorije donošenje navedene uredbe, kao i donošenje odluke o prodaji poslovnih prostora Grada Zagreba te jedinica lokalne samouprave. Riječ je o poslovnim prostorima obuhvaćenima temeljem Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u Zagrebu.

Pomoćnik ministrice pravosuđa Boris Koketi istaknuo je tom prilikom da namjera i volja o donošenju uredbe postoje, ali da ne može točno tvrditi u kojem će to roku biti, odnosno kada će ići pred Vladu.

Sudionici okruglog stola suglasni su da se pod pojmom naknade za obavljena ulaganja visina utvrđene naknade određuje prema neamortiziranoj vrijednosti ulaganja, a također smatraju da se ne bi smjelo ugovornom odredbom ograničiti pravo zakupnika na naknadu za ulaganja u poslovni prostor. Mišljenja su i da treba pokrenuti inicijativu za donošenje propisa na državnoj razini te odluka na lokalnoj razini kojima bi se utjecalo na oživljavanje zapuštenih poslovnih prostora koji se nalaze u dugotrajnim postupcima povrata ili se ne koriste zbog sporova među suvlasnicima ili nekih drugih razloga.

Predsjednik OKZ-a Ivan Obad iznio je podatke kako je u povratu 5.000 do 6.000 prostora, od kojih je dio već u vlasništvu ili suvlasništvu Hrvatske, najviše na području Zagreba. Također, tu je i 1.000 poslovnih prostora na području Zagreba čiji je vlasnik Grad ili se njegovo vlasništvo još utvrđuje. Donošenje uredbe, kako je rekao, znatno bi pridonijelo razvoju i promicanju obrtništva, jer bi na taj način obrtnici bili ohrabreni u daljnja investiranja i gospodarski razvoj. Obad je istaknuo i kako je zadnji čas da se obrtnicima prodaju poslovni prostori, kako bi ih na vrijeme pripremili za oštru konkurenciju koja dolazi ulaskom Hrvatske u EU.

Na čelu Obrtničke komore Zagreb (OKZ), najbrojnije područne komore, koja okuplja više od 26.000 obrtnika s područja Zagreba i Zagrebačke županije, odnedavno je Ivan Obad, dosadašnji predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba. Obad je, naime, na sjednici Skupštine zagrebačke komore imenovan novim predsjednikom u sljedećem četverogodišnjem mandatu, odnosno do kraja 2010.

Ponovljeni izbori u OKZ-u organizirani su stoga što je Mato Topić, dotadašnji predsjednik OKZ-a (ponovno izabran na tu funkciju potkraj 2006. godine), na konstituirajućoj sjednici Skupštine Hrvatske obrtničke komore (HOK) izabran za predsjednika HOK-a u mandatu 2007. do 2011. godina. Budući da prema Statutu HOK-a predsjednik HOK-a ne može istovremeno obnašati i dužnost predsjednika područne obrtničke komore ili udruženja obrtnika, Obrtnička komora Zagreb morala je u roku mjesec dana od sjednice Skupštine HOK-a provesti nove izbore za svog predsjednika.

Ivan Obad poznati je zagrebački obrtnik, vlasnik obrta Auto Obad, za popravak, održavanje i prodaju automobila, s 40 godina obrtničkog djelovanja. U radu obrtničkih asocijacija aktivan je više od 30 godina.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Mato Topić nedavno su razmotrili prijedloge HOK-a o izmjenama Zakona o obrtu te su usuglasili stavove o otvorenim pitanjima zakonskog teksta koji će uskoro biti upućen u saborsku proceduru.

Iz područja obrazovanja uvažena je primjedba Hrvatske obrtničke komore na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu, prema kojem se majstorskom ispitu može pristupiti sa završenom osmogodišnjom školom i deset godina radnog iskustva. Komora smatra da bi se tom odredbom majstorsko zvanje dovelo u nepovoljnu poziciju u odnosu na ostala zanimanja.

Postignut je dogovor da majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje imaju nižu stručnu spremu za određeno zanimanje, uz uvjet da su deset godina radile na poslovima i radnim zadacima koje pridonose razvoju sposobnosti u tom zanimanju.

Komora se također zalagala da se javna ovlast stjecanja stručne sposobljenosti polaganjem ispita pred komisijom Hrvatske obrtničke komore ne prenosi na ostale ustanove za obrazovanje odraslih. Komora smatra da se proces priprema za te ispite može odvijati kod svih subjekata koji imaju odobrenje za takvu vrstu obrazovanja, s tim da vanjska valorizacija, odnosno čin polaganja ispita o stručnoj sposobnosti, ostane u isključivoj nadležnosti Komore.

Usuglašeni su i stavovi o prijedlogu HOK-a da o stjecanju statusa tradicijskoga, odnosno umjetničkog obrta, odluku predlaže posebna komisija HOK-a, sastavljena od stručnjaka i obrtnika.

Također, usuglašeni su i stavovi u vezi s prijedlogom HOK-a, a vezano uz odredbu u izmjenama Zakona, prema kojoj je propisano pravo raspolaganja poslovnim prostorom, jer bi to značilo da oni obrtnici koji su u najmu (zakupoprinc) ne bi mogli biti obrtnici, jer nema pravo vlasništva nad prostorom (a vlasništvo podrazumijeva i pravo raspolaganja). Prihvaćena je formulacija prava korištenja poslovnog prostora.

Ministra Vukelića je predsjednik Topić upoznao sa svojim novim programom razvoja krovne nacionalne organizacije hrvatskih obrtnika i izrazio želju za još intenzivnijom suradnjom s resornim ministarstvom.

Među ostalim, na sastanku je dogovoreno i da će obrtnici biti uključeni u prijedlog novog zakona o poreznim olakšicama za osposobljavanje i izobrazbu, koji se priprema u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.