Piše: Jozo Petričević

Varaždin nije poznat samo kao grad baroka, glazbe i cvijeća – nego i po cijeloj galeriji uglednih i priznatih novinara, političara, privrednika, pisaca i umjetnika. Čuven je i po svome lokalnom tjedniku. Naime, nezavisni županijski list Varaždinske vijesti – županijski tjednik s najvećom nakladom u zemlji i s najdužom, 62-godišnjom tradicijom kontinuiranog izlaženja – iznimno je čitan i medijski utjecajan.

Sada smo privatizirana novinska kuća s 30 zaposlenih i s prosječnom plaćom višom od 6.500 kuna. Privatizirali smo se prema jedinstvenom modelu, prema kojem su menadžment i zainteresirani zaposlenici postali vlasnici većinskog paketa dionica Varaždinskih vijesti d.d. Uspjeli smo to postići u tržišnom nadmetanju, jer smo ocijenili da je to ne samo naša matična kuća nego i naša zajednička egzistencija. Ukratko, sačuvali smo autonomiju – ističe direktor i glavni urednik Varaždinskih vijesti, novinar i književnik Ernest Fišer.

Varaždinske vijesti su 1991. bile u vlasništvu Općine Varaždin, kasnije Grada Varaždina i deset općina, zapošljavajući u početku 17 ljudi. Sada je to samostalno poduzeće, privatna tvrtka, a broj zaposlenih se gotovo udvostručio. I prosječan broj stranica se u međuvremenu dvokruto povećao – od 32 do današnjih 64. List prati sva društvena područja i ono što nisu objavile Varaždinske vijesti, nije se ni dogodilo – glasi uzrećica.

Prema svim parametrima poslovanja ta novinska tvrtka nalazi se pri vrhu ljestvice najuspješnijih u zemlji, a njezin je direktor Ernest Fišer kao uspješan nakladnički poduzetnik do sada već u dva navrata za to dobio najviše stručno priznanje – plaketu Zavoda za poslovna istraživanja RH.

Gdje se sve čitaju Varaždinske vijesti? Najviše u Gradu i Županiji, gdje se mogu kupiti na gotovo 300 prodajnih mjesta. A s prosječnom nakladom do 20.000 tiskanih primjeraka po broju i s remitendom do najviše 10 posto taj je lokalni tjednik već godinama najuspješniji u Hrvatskoj. List ima i oko 2.800 pretplatnika, u zemlji i inozemstvu. No, s obzirom na visoke poštanske troškove, Uprava se više i ne bori za veći broj pretplatnika, nego za veći broj prodanih primjeraka novina. I načine, pretplatnici su na svim kontinentima gdje rade Varaždinci, a Varaždinske vijesti su među prvim lokalnim novinskim medijima dospjele i na internet.

Varaždinci ne vole senzacionalističko prikazivanje društvene zbilje, što je temeljno načelo i uređivačke politike Varaždinskih vijesti.

Nikad nismo težili senzacionalizmu, a još manje ‘medijskoj proizvodnji afera’ radi pridobivanja čitatelja, a oni to i te kako znaju čitati. Naprotiv, izbjegavali smo senzacionalizam i nastojali čuvati etiku javne riječi. Nažalost, naša se profesija, novinarska struka – pod pritiscima tržišta i dnevne politike – u velikoj mjeri srozala upravo zbog toga što novinari ne poštuju vlastita profesionalna načela i etički kodeks novinarstva. A to je preduvjet svakoga ozbiljnog i profesionalnog novinarstva – naglašava kolega Fišer.

Kako su uvjeti poslovanja svih novinskih odnosno medijskih kuća još uvijek vrlo teški – kako zbog previsokih davanja državi, tako i zbog boljke nenaplaćenih potraživanja – ti problemi muče i Varaždinske vijesti.

Drugi veliki problem je previsoki PDV, koji se državi mora plaćati odmah, i to iz obrtnih sredstava, a ne na osnovi naplaćene realizacije.

Prema Fišerovu mišljenju, tome su ‘kumovali’ objektivni i subjektivni činitelji i okolnosti. Naime, od 1991. do danas u varaždinskoj su sredini interes lokalne zajednice uvijek bili važniji od usko stranačkih, jer su i gradske vlasti svih ovih godina bile – koaličijske. Znači, ne jedna stranka, ne samo jedna politička opcija, nego se uvijek na neki način surađivalo. To se, na kraju krajeva, jasno odrazilo u razvoju grada: Varaždin je u svim parametrima iznad ostalih gradova u zemlji, što se na specifičan način reflektiralo i na Varaždinske vijesti. Kako? Tako da se lokalne vlasti nisu miješale u uređivačku politiku lista. Osim toga, objektivna je i okolnost da u Varaždinu izlazi još jedan lokalni tjednik, što je djelatnike Varaždinskih vijesti samo motiviralo na još kvalitetniji rad.

Od subjektivnih razloga za dosadašnje uspjehe novina direktor Fišer ističe – samostalnu i osmišljenu uređivačku i poslovnu politiku vodećih ljudi tvrtke.

Oduvijek smo nastojali biti u tome što slobodniji, nikada se u uređivačkoj politici nismo plašili vanjskih pritisaka i zbog toga nam čitatelji vjeruju. To je ključ našega uspjeha! Prije nego što smo se sasvim privatizirali, bilo je pritisaka, ali smo im se uspjeli othrvati. A naša jasna tržišna orientacija i prepoznatljiva uređivačka politika osigurale su nam i ugled i utjecaj koji danas imamo u javnosti, kao i konstantno visoku nakladu, što su i naše ključne referencije za budućnost.