Specijal – Okrugli stol i radionica – Iskustva iz inozemstva

Ulaganja u vodoprivredu najnesigurnija su jer se pokazalo da od 50 javno-privatnih projekata propadne njih čak 17.

Koliko projekti javno-privatnog partnerstva mogu biti uspješni i za zemlju nezavisne političke i ekonomske povijesti, pokazao je Pavel Čech iz Česke Spořitelne/Erste banke tijekom izlaganja na Okruglom stolu. Kao što je naveo, Česka je od 2004., otkad je punopravna članica EU, provela brojne javno-privatne projekte.

Iako česko gospodarstvo bilježi stabilan rast od 1989., tek se otprilike tri godine javni sektor upoznao s prednostima javno-privatnih projekata – kazao je Čech i izdvojio nekoliko uspješnih českih projekata JPP-a. Tako je česko Ministarstvo pravosuda sudjelovalo u gradnji privatnog zatvora za zatvorenike koji su počinili teška kaznena djela. Potaknuto nedostatkom prostora za više od pet tisuća osuđenika, pokrenulo je projekt JPP-a vrijedan više od 50 milijuna eura. Međutim, kaže Čech, iako su projekti JPP-a uzeli maha, i privatni i javni sektor još imaju različita očekivanja.

Javni sektor spreman je izdvojiti za inicijalne kapitalne izdatke, ali zaboravlja na dodatna ulaganja ovisno o fazi životnog ciklusa – napomenuo je Čech, čije je izlaganje nastavio Frank Kehlenbach, direktor Međunarodnog odjela German Construction Industry Federation i direktor Europskih međunarodnih kontraktora (EIC), koji naglašava da svjetska iskustva pokazuju kako je transparentna infrastruktura temelj sustava JPP-a.

Istraživanja pokazuju da ulagači iz cijelog svijeta gledaju na Europu kao najsigurnije odredište za ostvarenje projekata JPP-a. Čak 69 posto europskih projekata JPP-a realizirano je u sektoru telekomunikacija, oko 21 posto su investicije u energiju, a 10 posto odlazi na ulaganja u prijevoz i vodu. Ulaganja u vodoprivredu najnesigurnija su jer se pokazalo da od 50 projekata JPP-a čak njih 17 propadne – nabrava Kehlenbach i dodaje su Hrvati nešto optimističniji kad je riječ o projektima JPP-a vezanim uz iskorištavanje vode jer je sedam posto od ukupnog broja projekata realizirano upravo u tom sektoru. Osim što je uzvanične upoznalo s najnovijim istraživanjima, Kehlenbach je predstavio dio dokumenta koji je izradio EIC. Riječ je o 21 preporuci za provedbu projekata JPP-a.

Dokument je podijeljen u četiri područja: opći preduvjeti, procesi nadmetanja, priprema projekta i snižavanje rizika. Svako od tih područja dalje nudi preporuke koje olakšavaju provedbu JPP-a – objasnio je Kehlenbach.

Njegovo izlaganje nastavio je dr. Karl-Heinz Dernoscheg iz Eurodate GmbH, Austrijske trgovinske komore, predsjednik Međunarodne trgovinske udruge, koji se nadovezao na problematiku vode rekavši da ona nije zanimljiva političarima i stoga je najmanje isplativog za ulaganja kako privatnog, tako i javnog sektora. Dernoscheg je naglasio da ipak treba voditi računa o industriji u koju se ulaže, jer jedna strategija JPP-a nije jednako primjenjiva na sva područja. Ipak, taj stručnjak iz Međunarodne trgovinske udruge izdvaja nekoliko koraka uz pomoć kojih subjekti u JPP-u mogu dobiti pravu sliku o postupcima koje trebaju provesti prije realizacije.

Prvi je korak informiranje partnera. Transparentno je ključna riječ u prvom koraku. Partnerima sve mora biti posve jasno i moraju znati koje su koristi od stupanja u JPP. Slijedeći je korak uravnoteženje izgleda i rizika. U kontekstu JPP-a rizik se može definirati kao gubitak kontrole nad procesom ili povećanje troškova iznad ukalkuliranih – nabrava Dernoscheg i nastavlja da nakon toga slijedi odabir modela JPP-a. Ovisno o očekivanjima i potrebama partnera u procesu može se odabrati između modela outsourcinga, operativnog, kooperativnog i modela koncesije.

Među najvažnijim je koracima i onaj u kojem se definira pravna forma i organizacijska struktura JPP-a – zaključio je Dernoscheg.