Home / Tvrtke i tržišta / Naš je cilj da u svom segmentu ostanemo broj jedan

Naš je cilj da u svom segmentu ostanemo broj jedan

Bitka s besplatnim dnevnim novinama traži od nas modificiranje i podizanje kakvoće proizvoda i ponude u vlastitom segmentu – optimistično komentira Marjan Jurleka, predsjednik Uprave Večernjeg lista, borbu dnevnih novina s besplatnim izdanjima i ne skriva zadovoljstvo upravo završenom godinom konsolidacije.

  • Kako ocjenjujete hrvatsko medijsko tržište? – Riječ je o najdinamičnijem tržištu u regiji, a posljednje statistike dokazuju da je u segmentu tiskanih medija naše tržište u vrhu u europskim razmjerima. Jednako tako, zbog iznenađujuće brzog povećanja korisnika koji ulaze u internet širokopojasnim pristupom, s utemeljenim optimizmom daljnje ekspanzije medijske ponude gledam i na segment onlinea. Riječju, u 2007. očekujem nastavak rasta u medijskoj industriji. Na čemu temeljim taj optimizam? Prije svega na tome da je nedavnom raspodjelom digitalnih frekvencija Hrvatskoj pripalo pravo na 32, što će u segmentu elektroničkih medija omogućiti daljnji rast ponude sadržaja i oglašivačkih kanala. U segmentu tiskanih medija očekujem daljnju diverzifikaciju i segmentaciju proizvoda za pojedine tržišne niše, koju je Styria pokrenula u 2005., a ostali se priključili u drugom tromjesečju 2006. To je rezultiralo ukupnim rastom tržišta napose dnevnih novina, ali i magazina. Izdavači su tijekom 2005. i 2006. ozbiljno investirali u se-

  • Kako doživljavate sadašnji medijski trenutak u Hrvatskoj? – Najveći problem hrvatskih medija, koji će se posebno ogledati u budućnosti, vidim u slaboj kvaliteti novinara i urednika. Eksplozija pokretanja novih medija, od printa, radija, televizije do interneta, pokazuje da nedostaje zadovoljavajući novinarski kadar koji bi mogao te medije puniti kvalitetnim sadržajem. Također, ne postoji unutar menadžmenta kvalitetnih ljudi koji razumiju specifičnosti medija i njihova poslovanja. Dakle, bez strukturalnih rješenja u obrazovanju mladih ljudi za rad u medijima Hrvatska će više stagnirati u kvaliteti proizvoda, u čemu je osamdesetih i devedesetih prednjačila na području bivše Jugoslavije.

  • Tržište časopisa na hrvatskoj mediji pozornici postaje sve zaoštrnije, ali ima malo političko-informativnih tjednika. Zašto na tom području nema veće konkurencije? – Razlog zašto nema konkurencije povezan je s prvim pitanjem. Nema dovoljno kvalitetnih ljudi koji imaju dulji rad, koji bi takve medije mogli kreirati i voditi. Ne vidim tko bi pored dva vodeća politička tjednika, Nacionala i Globusa, mogao pokrenuti novi tjednik koji bi mogao konkurirati postojećima. Za pravljene takvog tjednika trebaju ljudi koji imaju veliko radno iskustvo, duboke i razvijene veze i kontakte u svim sferama društva, što je presudno i za stjecanje statusa novina kojima se vjeruje. I najveća financijska ulaganja nikome ne bi mogla garantirati da bi novi tjednik postigao bilo kakav uspjeh i opstao na tržištu.

  • Mogu li brojni časopisi, koji uglavnom žive od oglašavanja, preživjeti s obzirom na postojeći oglasni kolač? – Mogu preživjeti samo oni koji iza sebe imaju velike izdavače, spremne dulje vrijeme trpjeti gubitke. Oglašivači ne žele s oglasima u časopise za koje nisu sigurni da će opstati. Preživjeti mogu samo najveći i najjači, a svi ostali će morati ugasiti izdanja. Svatko tko ima ideal da samo stalno krene u neki takav izdavački pothvat, koji nema u tome iskustva i raspolaže skromnim sredstvima, bolje bi bilo da utroši novac na putovanje sa suprugom ili ljubavnicom na Tahiti nego da ga uludo baca kroz prozor.

  • Prvi ste u Hrvatskoj počeli s besplatnim novinama. Kasnije su se javili i drugi. Na čemu temeljite uspješnost svoga besplatnog izdanja? Hoćete li ostati na dosadašnjem ritmu ili ćete list News pretvoriti u tjednik ili možda i nešto više? – News je već godinu dana tjednik u Zagrebu, a sada se sprema još nekoliko izdanja u tjednom ritmu. Osim toga, krećemo s tri nova izdanja u idućih mjesec dana. News je najuspješniji i najveći takav proizvod ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj regiji zato što je izuzetno profesionalno rađen i obraća se direktno čitatelju s informacijama koje ga zanima. To su prave novine, a ne neki besplatni, propagandni letak. U tome je tajna Newsova uspjeha.

  • Kod nas se rijetko progovara o struci. Kako gledate na domete naših novinara i novinarstva u cjelini? – Na to sam pitanje odgovorio već na početku. Dok se god ne promijeni sustav obrazovanja novinara, hrvatski mediji imat će velikih problema i vrlo diskutabilnu budućnost.

  • U posljednje vrijeme svjedoci smo akvizicija poznatih televizijskih lica, poput odlaska Hloverke s HTV-a na Novu TV. Mogu li se i od RTL Televizije očekivati slični koraci? – Kao što programom stvaramo trendove, isto činimo i s voditeljima. Nismo zagovornici transfera iz jedne televizijske kuće u drugu. Doduše, kad pogledam čime su rezultirali ti prelasci, čini mi se da nam je i najpametnije držati se dosadašnje poslovne strategije.

  • Kako ocjenjujete domaće televizijsko tržište? – Uz dobre rezultate koje ostvarujemo, iznenađuje to da kao prvi na domaćem tržištu jedva uspijevamo ostvariti operativnu dobit. To znači da sve ostale komercijalne televizije posluju s gubitkom. Postavlja se pitanje je li razlog tome premalo tržište ili loša zakonska regulativa.

  • Što mislite, što je od tog dvoga? – Smatram da je tržišna regulativa neprimjerena. HRT ne poštuje svoju primarnu zadaću javne televizije, nego je komercijalizirao svoj program. Gledatelji HRT-u pretplatom plaćaju milijunske iznose, iako za nju ne dobivaju primjeren program. Komercijalizacija HRT-ova programa jasno pokazuje njegovu namjeru ostvarivanja profita od oglasića upuštanjem u borbu s komercijalnim televizijama. To nije njegova zadaća.

  • Manji je dio prihoda od oglasića, a veći od pristojbe. – Nemam ništa protiv toga dvojnog sustava. Međutim, najpravednije bi rješenje bilo kad bi se javna televizija ponašala u skladu sa zakonskim odredbama i nudila programske sadržaje te ostvarivala prihode od televizijske preplate. Udjel u oglasnom kolaču koji drži HTV mnogo je veći negoli u ijednoj europskoj zemlji. RTL Televizija ne želi nikome ništa oduzeti, ali smatramo da tržišni regulator mora znati želi li jak i raznolik program, uravnoteženo tržište, dobru javnu i komercijalne televizije ili, pak, otežati život komercijalnim televizijama, koje će teško preživjeti trenutačnu situaciju. Siguran sam da će se s vremenom, s približavanjem Europskoj uniji, situacija postupno mijenjati. Pitanje je samo kada će tržište biti tako uravnoteženo. Nadam se da će do tada komercijalne televizije moći preživjeti.

  • Koji čimbenik može presuditi: EU ili tržišni regulator? – Zakonodavac igra najvažniju ulogu. Naime, ulazak ili približavanje Europskoj uniji donosi određene smjernice. Kako su tržišta različita, zemlje članice Europske unije same određuju svoja pravila, naravno unutar europskoga zakonodavstva. Naš je prijedlog, utemeljen na primjerima iz zemalja EU, da prvi kanal HRT-a emitira program bez reklama, dok bi drugi kanal mogao emitirati šest minuta reklama po satu.

  • Osim spomenutoga, koji izazovi stoje pred komercijalnim televizijama? – Digitalizacija je svakako jedan od izazova koji nas očekuju. U sljedećih nekoliko godina televizijsko će se tržište digitalizirati i gledatelji će moći birati između 32 nacionalna programa. Izazov će biti regulirati uvjete prema kojima bi veći broj programa bio gospodarski održiv. Važno je da se komercijalne televizije tretira ravnopravno u odnosu na javnu. Primjerice, ako HTV u svojoj digitalnoj ponudi nudi četiri programa, tada se može očekivati da bi i mi trebali imati tu istu mogućnost. RTL Televizija prati višekanalnu strategiju.

  • Govorite li hrvatski? – Ne, ali učim. I to dvaput na tjedan.

  • Sviđa li vam se život u Hrvatskoj? – Jako. Posebno mi se sviđa strast s kojom ljudi obavljaju svoj posao. Njihova predanost uistinu je iznimna. Ljudi s kojima radim tek su neki od razloga zbog kojih sam poželio i ostati u Hrvatskoj.