Prva konferencija o javno-privatnom partnerstvu

Cilj Prve konferencije o javno-privatnom partnerstvu, ponajprije namijenjene javnom sektoru, bilo je približavanje modela javno-privatnog partnerstva jedinicama lokalne uprave i samouprave. Konferencija je bila podijeljena na pet dijelova i obuhvatila je teme vezane uz pravni i financijski okvir za JPP, vrijeme i način primjene JPP modela, procedure i institucije vezane uz pokretanje projekata JPP-a te dva okrugla stola na kojima su prikazana iskustva iz inozemstva i Hrvatske. Skup je održan u Gospodarskom klubu u Ministarstvu gospodarstva pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u organizaciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), a sudjelovalo je nekoliko stotina predstavnika, uglavnom javnog sektora.

Zbog daljnjeg razvoja modela JPP-a unutar Agencije za promicanje izvoza i ulaganja osnovan je Sektor za javno-privatno partnerstvo s Kamilom Vranom na čelu, a osnovna zaduženja tog sektora propisana su Smjernicama Vlade Republike Hrvatske usvojenima u lipnju prošle godine.

• Agencija za promicanje izvoza i ulaganja zadužena je za otklanjanje pitanja i dvojbi vezanih uz projekte javno-privatnih partnerstava, kontrolirati natječajnu i ugovornu dokumentaciju te iznijeti mišljenje, odnosno potvrđu da je JPP projekt financiran prema načelu najma te izučavati razvoj JPP prakse u državama članicama Europske unije, odnosno raditi na unapređenju zakonodavnog okvira za JPP projekte.

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec otvorio je konferenciju kao predstavnik pokrovitelja i rekao da je Vlada donijela i definirala strateški okvir za razvoj od 2006. do 2013. u kojemu je istaknuta uloga JPP-a kao modela gradnje infrastrukturnih objekata.

• Treba definirati okvir i osnovati posebnu radnu skupinu čije će zaduženje biti rad na pravnom okviru uz korištenje najbolje prakse. Smjernice su donesene i jedini su pravni okvir na temelju kojeg se JPP primjenjuje – rekao je Polančec i napomenuo da je prošlo dosta vremena od donošenja zaključaka Sabora do prve konferencije u organizaciji Sektera JPP-a unutar Agencije zbog velikog broja rasprava i traženja najboljeg modela.

Najbolja praksa treba se koristiti i kao nadogradnja hrvatskoga zakonodavnog okvira, a Polančec je izjavio i da bi Vladine Smjernice mogle uskoro postati i podloga za prvi zakon o JPP-u.

• Sektor za JPP mora biti i podrška svim javnim partnerima koji se odluče na primjenu nekog od ugovornih oblika JPP-a, a očekujemo da sektori izraste u zasebnu agenciju koja će biti centar izvršnosti kad je riječ o JPP-u – napomenuo je Polančec.

Primjenom modela javno-privatnog partnerstva Hrvatska bi mogla zadovoljiti niz potreba za gradnjom školskih, sportskih i infrastrukturnih objekata, a posebno je pogodan za zemlje s ograničenim proračunskim mogućnostima središnje države i jedinica lokalne samouprave – izjavio je Polančec.

• Nijedna zemlja nema 25-godišnje iskustvo u JPP-u pa ne možemo govoriti o statistici, ali prema nekim procjenama gradnja i održavanje prema načelu JPP-a donosi uštedu na projektu između 17 i 20 posto – rekao je Polančec i dodao kako ostaje činjenica da je rijedak proboj rokova, da se rokovi skraćuju te da je kvaliteta gradnje mnogo veća nego klasičnom metodom.

Polančec očekuje i veće korištenje JPP-a u gradnji bolnica, zatvora i sveučilišnih objekata i rekao je da zaduženje jedinica lokalne samouprave, odnosno obveze za sve JPP projekte, ne smije iznositi više od približno 35 posto realnih proračunskih prihoda, što će kontrolirati poseban odjel Ministarstva financija.

• Najveća je odgovornost na gradonačelnicima i načelnicima, a upravo je cilj ove konferencije ponuditi im kratke, ali precizne i jasne naputke te pružiti informacije o najboljim iskustvima i praksi – zaključio je Polančec.