Home / Mediji i publikacije / Edisonova žarulja odlazi u povijest

Edisonova žarulja odlazi u povijest

Australija je prije desetak dana zakonom zabranila korištenje neefikasnih žarulja, a od europskog povjerenika za okoliš zatraženo je da i Europska unija pokrene sličnu zakonsku inicijativu.

Kad u sumrak uključimo rasvjetu, rijetko se sjetimo da je klasična žarulja sa žarnom niti jedan od najvećih rasipnika električne energije. Gotovo 95 posto električne energije koja dođe do žarulje pretvori se u toplinu, a tek pet posto u svjetlost. Proizvodnja žarulja posao je koji je prema magazinu Fortune ‘težak’ 40 milijardi dolara na godinu. No, s klimatskim promjenama koje su postale stvarnost, klasične žarulje, koje za osvjetljanje iskorištavaju samo 10 posto energije koja do njih stiže, postaju prošlost. Proizvođači žarulja sa žarnom niti moraju se okrenuti proizvodnji rasvjetnih tijela koja efikasno troše energiju i popularno se zovu ‘šteldljive’ žarulje. Prošlog tjedna svi su mediji prenijeli vijest da Australija više neće izbor žarulja prepustiti građanima te će zakonski zabraniti korištenje neefikasnih žarulja sa žarnom niti. Australci će moći koristiti obične žarulje do 2010., a nakon toga žarulja sa žarnom niti odlazi u povijest.

Njemački ministar zaštite okoliša Sigmar Gabriel od europskog povjerenika za okoliš Stavrosa Dimasa zatražio je da i Europska unija pokrene sličnu zakonsku inicijativu i ukloni s tržišta rasipne žarulje. Njemačka je uz SAD zemlja koja je kad je riječ o korištenju modernih tehnoloških rješenja najdalje otišla. Gotovo svi javni prostori, od ulica do službenih prostora, koriste moderne šteldljive žarulje. Tako je najmoderniji nogometni stadion Allianz Arena u Münchenu sav osvjetljen šteldljivim rasvjetnim tijelima uključujući i najmodernija i najšteldljivija rasvjetna tijela LED.

Iako na prvi pogled žarulje ne predstavljaju velike potrošače, zbog njihova golemog broja rasvjeta je veliki potrošač energije, posebno u većim poslovnim zgradama. U SAD-u jedna petina sve proizvedene električne energije koristi se za rasvjetu. Stoga ne čudi da su u SAD-u cijeli gradovi donijeli planove, koji se već uvek realiziraju, o prelasku na najnoviju, pametnu i šteldljivu, rasvjetu LED.

Put od žarulje sa žarnom niti, kakvu danas pozajmimo, koju je 1879. izumio Thomas Edison, do LED (light emitting diodes) rasvjetne na ulicama ubrzan je saznanjima o klimatskim promjenama uzrokovanim industrijskim razvojem. Zanimljivo je da je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, nakon što je gledao film o katastrofalnom utjecaju industrijske civilizacije na klimu Neugodna istina Ala Gorea, izjavio kako će tražiti da se u predsjedničkim uredima na Pantovčaku ubuduće koriste samo šteldljive žarulje. Edisonova žarulja izuzetno je neefikasno rasvjetno tijelo i ne bi bilo pogrešno nazvati je zapravo grijalicom. Naslijedile su je flourescentne cijevi, koje su u komercijalnoj upotrebi od tridesetih godina prošlog stoljeća. Uglavnom se koriste u tvorničkim halama i uredima. One daju istu količinu svjetla kao i žarulje sa žarnom niti, ali pritom koriste dvije trećine manje električne energije.

Flourescentne svjetiljke, međutim, nikad nisu bile u cijelosti prihvaćene u kućanstvima. Tek prije desetak godina proizvodnja tih svjetiljki napredovala je toliko da su na tržište došle u smanjenom obliku, veličine klasičnih žarulja, a i boja svjetlosti koju razdaju postala je sličnija boji koju daju žarulje sa žarnom niti. Zanimljivo je da ljudski mozak doživljava svjetlo žarulja sa žarnom niti kao ‘bijelo’ svjetlo iako je ono u stvarnosti crveno. Flourescentne cijevi u pojedinim segmentima razdaju svjetlost koja je bliže pojmu ‘bijeloga’, ali ljudi naviknuti na svjetlost žarulja sa žarnim nitima doživljavali su je kao svjetlost koja umara.

I danas se ljudi koji rade u prostorijama osvi-

move ipak je malo teže, što se pokazalo sa štedljivim flourescentnim žaruljama.

Kalifornija je pripremila zakon kojim će se klasične žarulje proglasiti toksičnim otpadom jer sadrže teške metale, ali zakoni rijetko usreću potrošača kad ga udare po džepu. Na sreću, LED svjetla imaju jednu veliku prednost nad svim ostalim rasvjetnim tijelima. Kako je riječ o svjetlu koje stvara čip, ona su naprosto ‘pametna’. LED svjetla mogu se programirati tako da rasvjetna tijela budu interaktivna u odnosu na prostor. LED svjetla moći će komunicirati s drugim elektronskim uređajima, što otvara nešto veće mogućnosti, njima će se moći računala povezivati na internet, u bolnicama će LED svjetla moći komunicirati s npr. aparatom za kontrolu rada srca bolesnika i u slučaju potrebe poslati poruku liječniku o stanju bolesnika. Naravno, cijelo će vrijeme obavljati i svoju osnovnu funkciju – svijetliti. Na polju zabave mogućnosti LED rasvjetne tijela također su velike. Činjenica da su izuzetno malena omogućuje dizajnerima stvaranje rasvjetnih tijela u nekad nezamislivim oblicima.

Već sada se na E-bayu mogu kupiti najrazličitija kućna dizajnerska LED rasvjetna tijela, istina za sada ponajprije ukrasna i puna neočekivanih efekata. No, koliko će vremena trebati da LED svjetla u potpunosti prevladaju i globalno uvelike smanje zagađenost atmosfere nije poznato. Osim u zemljama poput Australije, a i EU kreće istim putem, nove će se tehnologije u rasvjeti uvesti zakonskim propisom, dakle represivnom metodom. LED tehnologija mora se suočiti s golemim konglomeratom proizvođača i trgovaca klasičnih žarulja (40 milijardi dolara preobrazljan je novac), koji promjenjuju želi provesti što sporije i bezbolnije. No, tu su i arhitekti, dizajneri, proizvođači i trgovci lusteri i raznih rasvjetnih tijela koja se sva još temelje na grlu za žarulju Thomasa Edisona iz 1879. No, svijest o klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek nezaustavljivo se širi, jer promjene i njihove posljedice sve više osjećamo i sami, što će, htjeli mi to ili ne, Edisono žarulju poslati u povijest.

I u Hrvatskoj se umjesto klasične rasvjete u državnom i privatnom sektoru sve više rabe štedne žarulje, koje se ubrajaju u europski standard štednje energije. U lancu hotela pod upravljanjem društva HUP hoteli Zagreb, u kojem su zagrebački hoteli Westin, Sheraton, International i Panorama, već je sada uveden takva rasvjeta, a razlog za uvođenje štednih žarulja, istaknuo je direktor Andelko Leko, bila je racionalizacija troškova. No, pri postavljanju štednih žarulja, ističu u HUP hotelima Zagreb, problematičnim se pokazao njihov izgled, stoga još treba pronaći idealan omjer između estetike i štednje energije. Unatoč tome, u HUP hotelima Zagreb razmatraju još širu primjenu programa energetske učinkovitosti. U državnoj se upravi radi usklađenja s glavnim energetskim načelima Europske unije također uvode štedne žarulje. To je, primjerice, slučaj s Ministarstvom financija, u kojem se takva rasvjetne upotrebljava već nekoliko godina, a kao što ističu u Odjelu za odnose s javnošću, nastoji se, gdje god se može, kod zaposlenika razvijati svijest o važnosti štednje energije.